Islamske temeU Fokusu

Savjetuj se s drugima

Prenosi se od Omera, radijallahu anh, da je rekao: "Nema nikakvog dobra u onima koji ne savjetuju, kao što nema nikakvog dobra ni u onima koji ne prihvataju savjet."

Na ovome svijetu ne živimo sami. Društveni smo ljudi. U međusobnoj komunikaciji s drugima, s vremena na vrijeme, nailazimo na probleme koje ne smijemo zanemarivati već ih trebamo ustrajno rješavati. Često vjernici nailaze i na iskušenja po pitanju svoje vjere. Ne budu li savlađivali i rješavali ta iskušenja, vrlo lahko mogu pokleknuti pred njima, te posustati u svojoj vjeri, a činjenica je da neki i odustanu od nje. Stoga je neophodno da se savjetujemo s drugima kako da prevaziđemo dunjalučke probleme i krize. A oni koji imaju znanje i iskustvo, neka ne čekaju da se zatraži od njih savjet, neka ne budu škrti, već neka udijele zekat na svoje znanje i iskustvo koje imaju, te posavjetuju druge kada ih vide u problemima.

Prenosi se od Omera, radijallahu anh, da je rekao: “Nema nikakvog dobra u onima koji ne savjetuju, kao što nema nikakvog dobra ni u onima koji ne prihvataju savjet.”

Ako želimo lijep život, blagostanje i sreću, moramo se savjetovati i popravljati. S tim ciljem, u ovoj temi govorim o savjetovanju kroz šerijatske tekstove i govore islamskih učenjaka: kako i na koji način savjetovati druge, te kako prihvatati savjet i od koga.

Značenje savjetovanja

Za savjetovanje u arapskom jeziku koristi se termin nasihat. Čak je ovaj izraz i kod nas prihvaćen, te se može čuti kod ljudi. Vratimo li se na rječnike arapskog jezika, vidjećemo da ova riječi ima značenje iskrenosti i ima značenje suprotno varanju.

Tako da bi se pod izrazom nasihat/savjetovanje podrazumijevala iskrena želja za ostvarivanjem svakog mogućeg dobra onoj osobi  koja se savjetuje; dok bi zapostavljanje savjeta, nijemo posmatranje drugog u grijehu i nedaći značilo njegovo varanje.

Rekao je istaknuti islamski učenjak El-Hattabi, rahimehullahu te’ala: “Savjetovanje je sveobuhvatna riječ koja označava želju za postizanjem svakog blagostanja onome koji se savjetuje.“

Shodno hadisu, da niko od nas neće biti vjernik sve dok ne bude volio drugome ono što voli i sebi, svaki od nas bi trebao da i drugima voli blagostanje, odnosno da savjetuje druge, a naročito:

  1. kada se od njega zatraži savjet,
  2. kada vidi zlo koje drugi prešućuju a sposoban je da posavjetuje,
  3. kada je svjestan opasnosti nekog čina kojeg drugi nisu svjesni.

Kur’an o savjetovanju

Uzvišeni Allah u Svojoj Knjizi nam pojašnjava praksu prethodnih vjerovjesnika po pitanju savjetovanja njihovih naroda. Tako se Nuh, alejhis-selam, obraćao svome narodu riječima: “O narode moj” – govorio je on – “nisam ja ni u kakvoj zabludi, nego sam poslanik Gospodara svjetova, poslanice Gospodara svoga vam dostavljam i savjete vam upućujem; a ja od Allaha znam ono što ne znate vi.” (EI-E’araf, 61-62) Tj. Moja zadaća je da vam dostavim i pojasnim Allahovu jednoću, obavezu Njegova obožavanja, te da vam pojasnim Njegove naredbe i zabrane. Sve to činim savjetujući vas iz brige za vama. A Hud, alejhis-selam, rekao je: “O narode moj” – govorio je on – “nisam ja neznalica, nego sam Gospodara svjetova poslanik. Dostavljam vam poslanice Gospodara svoga, i ja sam vam iskren savjetnik.” (EI-E’araf, 67- 68) Odnosno: Ja sam vam iskreni savjetnik u onome čemu vas pozivam, od povjerenja u onome što vam govorim. Ja vas ne lažem!

 Isto tako, Salih, alejhis-selam, rekao je:

“A on ih je već bio napustio i rekao: ‘O narode moj, prenio sam vam poslanicu Gospodara svoga i opominjao sam vas, ali vi ne volite one koji opominju.”‘ (El-E’araf, 79)

A Šu’ajb, alejhis-selam, govorio je svome narodu: “A on ih je već bio napustio i rekao: ‘O narode moj, prenio sam vam poslanice Gospodara svoga, i savjetovao vas, pa zašto da tugujem za narodom nevjerničkim?!”‘ (E-E’araf, 93) Svi ovi, a i drugi kur’anski ajeti, ukazuju da su vjerovjesnici upućivali savjete svojim narodima.

Sunnet o savjetovanju

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upoznavajući nas sa bitnošću savjetovanja u vjeri: “Vjera je savjetovanje.” Upitaše ga: “Kome?” Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “Allahu, Njegovoj Knjizi, Poslaniku, predvodnicima muslimana i svom običnom narodu.”

Pojašnjavajući značenje “vjera je savjetovanje”, Ibn Hadžer, rahimehullahu te’ala, je rekao: “Postoji mogućnost da se ove riječi protumače da je većina vjere savjetovanje.” Rekao je imam En-Nevevi, rahimehullahu te’ala: “Ovo je veličanstven hadis. Na njemu je sazdan cijeli islam, a ono što su rekli pojedini učenjaci da se islam gradi na četiri hadisa, to nije tačno. Cijeli islam je sazdan na ovom jednom hadisu.”

Također je rekao: “Stub vjere i njegova osnova je savjetovanje”, kao što je rečeno: “Hadždž je Arefat”, tj, njegov stub i najveći dio.“

Rekao je plemeniti Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ashab Džabir b. Abdullah, radijallahu anhuma, opisujući svoju prisegu: “Dao sam prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na obavljanje namaza, davanje zekata i savjetovanje svakoga muslimana.”

A u drugoj predaji je rekao: “Došao sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: ‘Dajem ti prisegu za islam!’, pa mi je uslovio i savjetovanje svakog muslimana, pa sam mu dao prisegu i na to.”

El-Hattabi, rahimehullahu te’ala, povodom ovog hadisa je rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je postavio uvjet za primanje islama: namaz, zekat i savjetovanje.” Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spominjući prava muslimana kod njegova brata muslimana: “Musliman kod svoga brata ima pravo na šest stvari: …i ukoliko zatraži od tebe savjet, posavjetuj ga!”

Šejh Es-Sa’di, rahimehullahu te’ala, kaže: “Kada zatraži od tebe savjet po pitanju nekog djela, da li da ga uradi ili ne, posavjetuj ga onako kako bi ti volio da postupiš. Ako djelo bude u cijelosti korisno, podstakni ga na njega, a ako bude štetno, upozori ga na njega. Dok, ukoliko bude u njemu i koristi i štete, pojasni mu i izvagaj korist i štetu. Dobro se čuvaj da ga svojim savjetom ne prevariš, jer onaj koji vara muslimane taj i nije od njih.”

Pojašnjavajući opasnost ostavljanja savjetovanja podanika Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Neće osjetiti miris Dženneta nijedan čovjek kojem Allah podari ovlast nad određenim ljudima, pa ih on ne bude savjetovao.”

Ebu Hurejre, radijallahu anh, prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vjernik je ogledalo drugom vjerniku.” El-Munavi, rahimehullahu te’ala, osvrćući se na ovaj hadis kaže: “Odnosno treba da mu pomogne da kod sebe vidi ono što sam ne może da uoči pri sebi.”

Izvor: Vjera je savjet

Autor: Hajrudin Tahir Ahmetović

Za Akos.ba pripremila: Amina B.

Povezani članci