Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Liderstvo i menadžment > Da li ste strpljivi ili zahvalni

Da li ste strpljivi ili zahvalni

Da li ste nekad bili u situaciji da vam stvari ne idu po planu ili kako ste željeli? Kako obično reagujete? Da li izgubite živce i počnete vrijeđati i proklinjati ljude oko sebe?

Ili pokušavate vježbati strpljivost i zahvalnost izgovarajući Allahove riječi:

“One koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: ‘Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!’ Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu!” (El Bekare, 156-157)

Možda će nam biti teško prihvatiti da je ono što nas je snašlo dobro za nas, kako nas Poslanik, a.s., uči: “Čudno je stanje vjernika, zaista je za njega uvijek dobro, a to nema niko osim vjernik. Ako ga zadesi nešto lijepo, zahvali se Allahu pa bude dobro, a ako ga zadesi nekakva nedaća, on se strpi pa mu opet bude dobro.“ (Muslim)

Strpljenje i zahvalnost su bolni

Stalno nas bombarduju idejama o tome kako je ovaj svijet mjesto uživanja i razonode, i obmanjuju nas raznim lažnim obećanjima da nam je samo to potrebno kako bismo bili sretni. Naravno, to nije istina. Na stranu to što moramo hraniti i naše tijelu i našu dušu kako bi ostvarili balans, mi ustvari moramo shvatiti da je iluzija vjerovati da možemo postići istinsku sreću na ovom svijetu koji je ustvari mjesto iskušenja. Bivamo iskušavani našim zdravljem, imetkom, potomstvom i sl. Postavlja se pitanje – Zašto nas Allah iskušava? Teškoće nas zaista čiste. Dunjaluk teži ka tome da nas potroši i da nas odvrati od sjećanja na Allaha. Iskušenja nas približavaju Allahu, onom svijetu i Džennetu.

El Fadl ibn Sehl je rekao: “U iskušenjima ima bereket kojeg pametan čovjek ne bi trebao zanemarivati, jer ona brišu grijehe, daju nam priliku da zaradimo nagradu zbog strpljivosti na njima, odagnavaju nemar od nas, potsjećaju nas na blagodat zdravlja, pozivaju nas na pokajanje i podstiču nas da dajemo sadaku.”

Ibn Dževzi je rekao: “Da ovaj dunjaluk nije mjesto iskušenja, ne bi ni bio ispunjen bolestima i prljavštinama. Da život ne nosi sa sobom poteškoće, onda bi poslanici i pobožni ljudi živjeli najudobnijim životom. Naprotiv, Adem, a.s., je patio i bio iskušavan sve dok nije napustao ovaj svijet. Nuh, a.s., je plakao 300 godina. Ibrahim, a.s., je bio bačen u vatru a kasnije mu je bilo naređeno da zakolje sina. Jakub, a.s., je plakao sve dok nije oslijepio. Musa, a.s., je izazvao faraona i bio stavljan na muke od strane svog naroda. Isa, a.s., nije vjerovala osim mala skupina njegovih učenika. Kod Muhammeda, a.s., su se spojili moć i strpljivost, njegov stric jedan od njemu najdržaih rođaka, bio je paćen i mučen a njegov narod nije vjerovao u njega. I tako cijela lista poslanika i pobožnjaka u nedogled.”

Ali skupa sa nesrećama Allah nam daje i radosne vijesti o nagradam koje su bolje za nas. Ummu Seleme prenosi: “Čula sam Allahovog Poslanika, a.s., da kaže: “Svaki musliman koji kada ga zadesi nesreća i ono što mu je Allah odredio izgovori:  ‘Svi smo Allahovi i svi se njemu vraćamo. O Allahu nagradi me za ovo iskušenje i podari mi bolje od ovoga.’ Allah će ga nagraditi bolji od onog što je izgubio.” (Muslim)

Poslanik, a.s., je također rekao: “Nema umora, niti bolesti, niti očaja, niti tuge, niti bola, niti neka nevolja zadesi muslimana, čak i trn kada ga ubode, a da mu Allah ne oprosti nešto od njegovih grijeha.” (Buharija)

Nakon što osjetimo da smo sa strpljivošću u iskušenju dobili blagoslov, težit ćemo postići višu razinu a to je zahvalnost kojom Allah želi da nas učini čistim od grijeha, zbog koje nam daruje ono što nam je obećao ili čak nešto bolje od onog čime smo bili iskušani na ovom svijetu. Tek tada ćemo osjetiti stepen zadovoljstva i spokoja.

Strpljenje i zahvalnost na blagodatima

Uobičajneno je da osjećamo zahvalno u blagodatima, ali šta je sa strpljivošću?  Sabur u blagostanju je ustvari uzdržavanje od uzimanja bilo čega što je zabranjeno i što je grijeh ili strpljenje u tome da budemo dosljedni u dobrim dijelima nakon što smo blagoslovljeni.

Na primjer, osoba koja ima blagodati moći i zdravlja, kako će upotrebljavati te svoje moći, kako će koristiti zdravlje? Da li će ga koristiti u grijesima, ili će ga upotrijebiti u svrhu islamskog podučavanja? Da li će sačuvati sjećanje na Allaha, kao što ga je čuvao dok je bio siromašan i u potreni ili da li će mu trebati sada kada je bogat?

Ibn Tejmije kaže: “Iskušenje koje te vrati Allahu je bolje od blagodati koja učini da zaboraviš na Allaha.”

Ne budimo mi od onih koje Allah upozorava: “Ima ljudi koji se Allahu klanjaju, ali bez pravog uvjerenja; ako ga prati sreća, on je smiren, a ako zapadne i u najmanje iskušenje, vraća se nevjerstvu, pa tako izgubi i ovaj i onaj svijet. To je, uistinu, očiti gubitak.”

Ako čovjeku milost Našu pružimo, pa mu je poslije uskratimo, on pada u očajanje i postaje nezahvalnik.

“A ako ga blagodatima obaspemo, poslije nevolje koja ga zadesila, on će, sigurno, reći: “Nevolje su me napustile!” On je doista umišljen i razmetljiv, a samo strpljive i oni koji dobra djela čine čeka oprost i nagrada velika.”

Izvor: aboutislam.net

Autor: About Suzana Nabil Saad

Za Akos.ba prevo Fahrudin Vojić

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top