U Bosni i Hercegovini ima 64 džemata koji rade bez dozvole Islamske zajednice u BiH

Razgovarala: Edina Kamenica

Nakon sastanka proširenog Vijeća muftija (sa članovima Rijaseta IZ u BiH) 14. decembra 2015. godine, Vijeće muftija, odnosno reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, obavezalo je sve glavne imame da do kraja januara 2016. godine obave razgovore sa organizatorima i predvodnicima paradžemata na području svojih medžlisa iz obznanjenog dokumenta Tuzlanskog muftijstva očito je da bi imami trebali ukazati na štetnost djelovanja tih paradžemata, te zatražiti od njihovih predvodnika da odmah, a najkasnije do kraja februara 2016, prestanu sa održavanjem i organiziranjem vjerskih aktivnosti u objektima koje koriste kao mesdžide, a koji nemaju odobrenje za rad nadležnog organa IZ u BiH, te ih pozvati da se uključe u rad i aktivnosti džemata Islamske zajednice.

Nelegalne registracije

Ovim povodom smo razgovarali za zamjenikom reisu-l-uleme mr. Huseinom ef. Smajićem, kojeg smo prvo pitali za povod ovoj vrsti angažmana.
Zamjenik reisu-l-uleme: Riječ je o najvećim podružnicama IZ-a u BiH, Tuzlanskom, Zeničkom, Bihaćkom, Sarajevskom, Mostarskom i Goraždanskom muftijstvu, iako IZ obuhvata i Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, našu dijasporu, Zapadnu Evropu, Sjevernu Ameriku i Australiju. No, mi smo se ovdje dotakli pitanja matičnih džemata, oformljenih izvan sistema IZ-a, a to su džemati koje predvodi osoba koju nije postavio reisu-l-ulema.

Koliko je takvih džemata?

Zamjenik reisu-l-uleme: Otprilike 64 ih imamo, prema našim informacijama. To pitanje se vuče već duže vremena, od završetka agresije, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer, eto, neki ljudi smatraju da IZ ne radi dovoljno na čuvanju i širenju islama i oni su našli za shodno da formiraju džemate i da ih predvode, da predvode džume, da uče djecu, da okupljaju džemate na dnevnim namazima, da klanjaju teravih-namaz, da održavaju predavanja..

Šta o tome kaže Ustav IZ-a?

Zamjenik reisu-l-uleme: Prema ovom ustavu, može biti oformljen džemat i u njemu može biti imam, hatib i muallim samo neko ko je na to mjesto postavljen po dekretu Reisu-l-uleme. To je regulisano i zakonom koji su potpisali IZ u BiH i druge vjerske zajednice, Zakonom o slobodi vjera i vjerskih zajednica u BiH, gdje se kaže da niko ne može predvoditi džemat a da nema odobrenje za formiranje tog džemata i da nema dozvolu za to.

Oni koji to nemaju su onda – nezakoniti?

Zamjenik reisu-l-uleme: Nažalost, oni su otišli još i dalje, pa su se uspjeli registrovati kod državnih organa u sudu kao udruženja građana. To su dodatni problemi koji nisu riješeni između IZ-a i same države (ja ovdje sada govorim o IZ-u, ali nema samo ona te probleme). Sudije koje su registrovale udruženja koja će da se bave islamom, čuvanjem islama, pravom na islamsko opredjeljenje i slobodno prakticiranje islama morale su da prethodno zatraže našu saglasnost da bi se vidjelo da li takvi prakticiraju islam po maturidijskom i hanefijskom mezhebu, a nisu. Tako su osnovani mnogi džemati, nad kojima mi nemamo nikakvu odgovornost i nadzor. Područje Zenice ije njima zatrpano, područje Travničkog i Bihaćkog muftijstva također, a ponavljam, zakonska je obaveza sudova bila da svako onaj ko se bavi islamom i islamskim propisima, tumačenjima, predvođenjem džemata, mora zatražiti saglasnost Islamske zajednice, svako ko ima u svojoj registraciji odrednicu islamski. Mnoge zahtjeve smo mi odbijali, ali, eto, neki sudovi nisu od nas ni zatražili te saglasnosti. Znači, država je prekršila Zakon o slobodi vjere i vjerskih zajednica.

Dati su i rokovi za ovo pospremanje među džematima?

Zamjenik reisu-l-uleme: Dat je rok od mjesec do dva da sve naše muftije i glavni imami razgovaraju s tim ljudima u nelegalnim džematima. Mi njih pozivamo da uđu u IZ, da u BiH nema slučajeva kao po Afganistanu i drugdje, gdje se formiraju samostalni džemati, gdje se ne radi po Ustavu IZ-a, a govori u ime islama i IZ-a, gdje se tumači islam na svoj način. Mi te stvari moramo ispraviti, dovesti u red, inače, skrećemo pažnju nepotrebno na Bošnjake, na nered među Bošnjacima, na neorganizovanost Islamske zajednice.

Kakve su dosadašnje reakcije?

Zamjenik reisu-l-uleme: Neki džemati su već ponudili da se pripoje Islamskoj zajednici. Mi ćemo ih vrlo rado prihvatiti, ali oni moraju uskladiti svoj sa radom medžlisa, muftijstava i Ustava IZ-a. Naša su vrata otvorena. Ovdje imamo i organizovane džemate ahmedija i šiija koji su došli iz Londona i ako ćemo mi dozvoljavati da svako organizuje džemat kako god on hoće, onda ćemo imati haos i kada je u pitanju organizacija muslimana, ali i cjelokupnog bošnjačkog naroda.

Otvorena vrata

Jeste li pokrenuli sudske postupke zbog nelegalnog registriranja džemata?

Zamjenik reisu-l-uleme: Nismo, ali oni koji nakon određenog vremena ne postupe po našem pozivu, oni više nisu naš problem, nego problem države. Država mora uskladiti svoj odnos s vjerskom zajednicom, konkretno ovdje sa IZ-om i to na način kako je ova država potpisala Zakon o slobodi vjere. Dakle, sve te džemate o kojima sam govorio mi ćemo nakon izvjesnog vremena proglasiti nezakonitim i van sistema Islamske zajednice, ali oni su od tada problem države  koja je napravila propuste u njihovoj registraciji.

Kako džematlije komentarišu ovo pospremanje?

Zamjenik reisu-l-uleme: Ima komentara, pa i od džematlija koji su bili dio tih nelegalnih džemata i s kojima su se razišli i vratili se matičnim džematima IZ-a, a koji se kaju što su im se ikada priklanjali.

Do kada ćete tolerisati postojanje tih nelegalnih džemata?

Zamjenik reisu-l-uleme: To je procjena svakog muftijstva ponaosob. Tuzlanski muftija je već dao rokove, on je najbrže krenuo u provođenje odluke Vijeća muftija. Nemamo saznanja o drugima. Kako god, mi nećemo da snosimo odgovornost za one džemate izvan IZ-a za koje i ne znamo ko ih predvodi, niti znamo šta se u njima govori, a najčešće su u njima tumačenja islama izvan hanefijskog mezheba i maturidijskog učenja.

Nije li trebalo puno ranije da se desi ovo pospremanje džemata?

Zamjenik reisu-l-uleme: Mi smo imali negdje 1998. godine poziv sličan ovome, koji je ostao samo na tome. Tada se jedan broj džemata samovoljno ugasio, prihvatio je IZ kao svoju, a jedan broj je ostao izvan Zajednice. Tada je bilo puno, puno više tih nelegalnih džemata nego što ih je danas. No, mi smo odlučni da uvedemo red. Mala samo zajednica, moramo sistemski djelovati i to je jedina garancija opstojnosti muslimana u BiH. Kao najveća muslimanska organizacija u Evropi, moramo voditi računa i o ovome: kako mi uredimo IZ, tako će ova biti uređena i u drugim zemljama Zapadne Evrope. Evo, u Austriji su se desile ustavne promjene kada su u pitanju vjerske zajednice i Austrija je prihvatila, vezano za bošnjačke džemate, da niko u njima ne može biti postavljen bez dekreta Reisu-l-uleme. To je najbolji način da mi za onoga koga postavljamo u džemat i odgovaramo. Inače, u novom zakonu Austrije stoji i to da sva imovina koju su bošnjački džemati tamo stekli pripada vakufu IZ-a.

(Oslobođenje, 12. januar 2016.)