Trgovinska razmjena BiH i Hrvatske treću godinu u padu
Kao po nepisanom pravilu, političke razmirice zemalja na Zapadnom Balkanu završavaju pozivom na bojkot kupovine proizvoda “druge strane“
Pri tome se apelira na svijest potrošača da kupuju domaće proizvode i svi na trenutak zaborave da je pitanje trgovinskog deficita i slabašne privrede nemoguće riješiti jednostavnim pozivom na bojkot. Ali ova pojava nije karakteristika samo našeg regiona, već je i pojava prisutna u raznim drugim zemljama.
Da li su bojkoti efikasni
Britanski Guardian navodi da bojkoti često ne uspijevaju u svojim ciljevima. Čak i da se ostvari kratkoročni pad prodaje, dugoročno situacija se ne mijenja. Za primjer navode kampanju u SAD-u tokom 2003. godine kada su aktivisti pozivali na bojkot francuskih vina. Iako je prvog mjeseca zabilježen pad u prodaji od 26%, to nije utjecalo na poziciju francuskih proizvođača na američkom tržištu. Naime, kroz šest mjeseci prodaja se vratila na period prije bojkota i nastavila nekadašnji rast.
Komentirajući ovu pojavu za Faktor.ba, ekonomski analitičar Zlatko Hurtić navodi da se bojkoti rijetko kad pokažu uspješnim. Jedan od razloga je i taj da dio stanovništva BiH proizvode iz Srbije i Hrvatske smatra domaćim.
– Također, logika otvorenog tržišta te omjer cijene i kvaliteta su mnogo važniji od bojkota. Rješenje je u insistiranju na kupovini domaćih proizvoda, te da se na taj način jača domaća proizvodnja – rekao je Hurtić.
U kontekstu odnosa BiH i Hrvatske, bojkoti su odavno omiljeno sredstvo obračuna. Od 1995. do danas zabilježeno je na desetine poziva na bojkot na obje strane, ali trgovinska razmjena dvije zemlje je konstantno rasla. Profit i obostrana korist kompanija je prevagnula nad svim ostalim razlozima. Međutim, nakon 1. jula 2013. godine situacija se promijenila.
Zakon slobodnog tržišta
Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju (EU) 1. jula 2013. godine ova zemlja gubi privilegije i povlastice koje je uživala u trgovinskoj razmjeni sa BiH na osnovu CEFTA sporazuma. Logika tržišta u kojoj poskupljenje proizvoda najčešće dovodi do gubitka tržišnog udjela je stupila na scenu. To je praćeno padom uvoza proizvoda iz Hrvatske u BiH, ali i smanjenim izvozom bh. kompanija u Hrvatsku. U sljedećem grafikonu prikazani su trgovinski odnosi BiH sa Hrvatskom. Iako BiH i dalje uvozi iz Hrvatske mnogo više nego što izvozi, trend generalnog smanjenja trgovinske razmjene je očigledan.
Tokom 2014. godine, BiH je u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti od 955,04 miliona KM, što je za 20,06% manje u odnosu na prethodne godine. Uvoz iz Hrvatske iznosio je 1,85 milijardi KM i manji je za 5,35% u odnosu na vrijednost uvoza u 2013. godini, podaci su Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
U 2014. godini, u odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je pad uvoza industrijskih proizvoda iz Hrvatske (1,45%), kao i pad izvoza industrijskih proizvoda (16,64%), te značajan rast deficita u razmjeni industrijskih proizvoda za 38,53%. U razmjeni poljoprivrednim proizvodima zabilježen je značajan pad izvoza (40,39%), pad uvoza (15,47%), te smanjenje trgovinskog deficita za 3,99%.
Trend pada se nastavlja
Podaci o trgovinskoj razmjeni u prvih sedam mjeseci 2015. godine pokazuju daljni pad uvoza i izvoza. Tako je u prvih sedam mjeseci 2015. uvoz iz Hrvatske u BiH iznosio 948 miliona KM, a u istom periodu 2014. ta cifra je 1,05 milijardi KM.
Zabilježen je i pad izvoza BiH u Hrvatsku. Tokom prvih sedam mjeseci 2014. godine bh. kompanije su u Hrvatsku izvezle robe u vrijednosti od 556 miliona KM, a u istim mjesecima 2015. godine ostvareno je 539 miliona KM izvoza.
Analizirajući ove podatke, Hurtić je kazao da je izlazak Hrvatske iz CEFTA-e definitivno utjecao na smanjenje trgovinske razmjene.
– Vjerovatno zbog ovoga Hrvatska i pravi pritisak oko izvoza mlijeka, gdje mlijeko ustvari nije ključno pitanje, već su ključ njihova nastojanja da vrate preferencijalni tretman za svoje proizvode koji su imali dok su bili dio CEFTA tržišta – zaključuje on.
(A. Perčo/Faktor.ba)
