Svaki šesti državni službenik u BiH dao mito za posao

Korupcija u Bosni i Hercegovini ima višu stopu rasprostranjenosti od krivičnih djela kao što su krađe, provale, pljačke ili napadi, a građani daju mito čak i kako bi izbjegli plaćanje kazne i ubrzali određene procedure.

Navodi se ovo, uz ostalo, u izvještaju koji su predstavili Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.

Autor izvještaja je Odjel za borbu protiv kriminala i droga Ujedinjenih naroda.

Izvještaj su predstavili u četvrtak u Sarajevu zamjenik šefa Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Renzo Daviddi, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Sead Lisak i istraživač pri UNODC-u Michael Jandl.

U izvještaju se navodi kako građani Bosne i Hercegovine korupciju smatraju četvrtim najvažnijim problemom u državi, nakon nezaposlenosti, rada vlada i siromaštva ili niskog standarda života, navodi agencija Anadolija.

UNODC je proveo anketu među bh. građanima, prema čijim rezultatima je 20,1 posto građana između 18 i 64 godine bilo izloženo, direktno ili indirektno, podmićivanju javnog zvaničnika u posljednjih godinu dana.

Mito i u robi

Korupcija je prisutna i u ruralnim područjima (20,8 posto), kao i u urbanim područjima (20,6 posto), a anketa je pokazala da muškarci češće daju mito nego što to čine žene (23 posto naprema 18,2 posto).

Oko 80 posto mita u Bosni i Hercegovini daje se u gotovini, iako žene češće daju mito u robi, poput hrane i pića.

Prosječan iznos mita je 220 konvertabilnih maraka, odnosno 112 eura.

U izvještaju se navodi kako u 40 posto slučajeva građani sami nude mito, dok su ostali slučajevi odgovor na direktan ili indirektan zahtjev javnog zvaničnika.

Prema izvještaju UNODC-a, čak 54 posto građana daju mito ljekarima, a 31 posto medicinskim sestrama, dok 52 posto građana mito daju policajcima, i to su sektori u kojima se najčešće daje mito.

Samo 2,4 posto građana je prijavilo svoje iskustvo vlastima.

Od građana koji ne prijavljuju slučaj mita 26 posto smatra da nema potrebe za prijavljivanjem, jer se "ne bi ništa uradilo i nikoga ne bi bilo briga".

Do posla – korupcijom

Drugih 26 posto ne prijavljuje mito jer imaju direktnu korist od davanja mita, dok 20 posto građana misli o mitu kao o uobičajenoj praksi.

Od osoba koje su u posljednje tri godine zaposlene u javnom sektoru Bosne i Hercegovine, 14 posto je priznalo da je dobilo posao zahvaljujući korupciji, što je skoro svaka šesta osoba.

U izvještaju se također navodi da je rasprostranjenost davanja mita znatno veća u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (25,3 posto) u odnosu na entitet Republika Srpska (10,5 posto).

Lisak je kazao da se korupcija mora gledati kao skup više krivičnih djela, od primanja, davanja, pa do zloupotrebe položaja.

On je istakao da su poražavajući rezultati sudskih presuda koje su vezane za ovu vrstu krivičnih djela, dodavši da su bh. zakoni jasni, ali da je problem u ljudima i u neprovođenju zakona.

aljazeera