Strateški resurs: Domaći ugalj kao alternativa ruskom plinu

U sjeni problema s plaćanjem ruskog plina, stručnjaci ističu da bi se regija trebala okrenuti znatnim zalihama uglja, posebno u BiH.

Piše: Harun Cero

Energetska kriza ove zime mogla bi pogoditi i regiju. Šta raditi u slučaju prekida isporuke ruskog plina i je li došlo vrijeme da se regija okrene drugom energetskom izvoru, za što mnogi stručnjaci iz ove oblasti vjeruju da bi bio pravi potez?

U slučaju da se ovo dogodi, kako je saopćeno iz Komesarijata za energetiku Evropske komisije, najpogođenije zemlje regije bile bi Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.

Pravni okvir za prirodni plin u Bosni i Hercegovini regulisan je samo na nivou entiteta, a sastoji se od Zakona o gasu Republike Srpske, Zakona o energiji Republike Srpske i Uredbe o organizaciji i regulaciji gasne industrije u Federaciji BiH.

U Srbiji i Makedoniji stvari vezane za plin regulisane su na državnom nivou.

Problem plaćanja ruskog plina 

Mubera Bičakčić, šefica Sektora za primarnu energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekla je za Al Jazeeru da bi za BiH prestanak isporuke ruskog plina bio koban.

„U izvještaju koji smo morali dostaviti Evropskoj komisiji nadležni iz Republike Srpske naveli su da bi oni mogli podnijeti prestanak ispostave plina, jer u tom entitetu nemaju nekih velikih potrošača, međutim Federacija je tu u lošijem položaju. Najugroženiji je Kanton Sarajevo, zbog neadekvatne prenosne mreže, ako pričamo o električnoj energiji kao alternativi“.

Ona je, također, kazala da Ministarstvo u posljednje vrijeme “opsjedaju“ sa informacijama o snabdijevanju plinom te da to govori o ozbiljnosti situacije.

Govoreći o navodima postojanja rezervi plina u BiH, Bičakčić je rekla da nema studija koje bi to dokazale te da se Ministarstvo davno upuštalo u dogovore sa jednom američkom kompanijom da oni vrše ispitivanja nafte i plina, ali do toga nije došlo.

Opširnije na portalu Al Jazeere:

Domaći ugalj kao alternativa ruskom plinu