>
Stoljeće od smrti reisa Azabagića: Borio se za ostanak Bošnjaka u Bosni Stoljeće od smrti reisa Azabagića: Borio se za ostanak Bošnjaka u Bosni
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u srijedu je organizirana manifestacija ”100 godina od smrti Mehmeda Teufika Azabagića 1918.-2018.”. Mehmed Teufik Azabagić je bio... Stoljeće od smrti reisa Azabagića: Borio se za ostanak Bošnjaka u Bosni

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u srijedu je organizirana manifestacija ”100 godina od smrti Mehmeda Teufika Azabagića 1918.-2018.”. Mehmed Teufik Azabagić je bio drugi bh. reisu-l-ulema koji se tokom austrougarskog perioda zalagao za ostanak muslimana u Bosni, javlja Anadolu Agency (AA).

Azabagić sa šerijatskog, pravnog, vjerskog stanovništva u djelu ”Risala o hidžri” koje je napisao 1884. godine nastoji opovrgnuti mišljenja da je farz (obaveza) učiniti hidžru.

Ove godine navršavaju se tri godišnjice značajne Azabagića, 180 godina od njegovog rođenja, 125 od imenovanja za reisu-l-ulemu i 100 godina od smrti.

Nosilac projekta je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, a u saradnji s Upravom za obrazovanje i nauku Rijaseta islamske zajednice u BiH, Gazi Husrev-begovom bibliotekom i Institutom za društvena i religijska istraživanja.

Manifestacija je počela učenjem hatma-dove u Gazi-Husrev-begovoj džamiji, koju su proučili učenici Behram-begove medrese iz Tuzle.

Uslijedilo je otvorenje izložbe rukopisa i djela reisa Azabagića ”Stogodišnjica smrti M. T. Azabagića“, autora Mehe Manjge i Osmana Lavića, direktora Gazi Husrev-begove biblioteke, a centralni dio manifestacije je naučni skup ”Život i djelo reisa Azabagića“.

Tokom izložbe koja će biti otvorena do 7. decembra, predstavljena je originalna građa o, između ostalog, postavljenju Azabagića na mjesto muftije i reisu-l-uleme, inauguralnom govoru u Carevoj džamiji i zahtjevu za penzionisanje, koji su u toj formi prvi put predstavljeni javnosti.

Manjgo je u izjavio za AA kazao kako se izložba sastoji iz četiri dijela, a prilikom njenog pripremanja koristili su građe Gazi Husrev-begove biblioteke, Arhiva BiH i dio dokumenata iz porodične biblioteke porodice Azabagić.

U prvom dijelu izložbe predstavljeni su osnovni biografski podaci o Azabagiću, u drugom Azabagić je predstavljen u funkciji reisu-l-uleme, u trećem njegov književni rad, a u četvrtom društvene aktivnosti Azabagića.

”Nadamo se i smatramo da će ova izložba popuniti jednu veliku prazninu u istraživanju života i rada reisu-l-uleme Azabagića te da će cjelokupna današnja manifestacija biti veoma značajan izvor za izučavanje rada i razvoja Islamske zajednice između 19. i 20. stoljeća”, kazao je Manjgo.

Pozdravne govore na naučnom skupu održali su Ferid Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i Ibrahim Begović, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH.

Dautović je kazao kako je ova stogodišnjica važna zbog uloge koju je Azabagić imao vremenu tranzicije nakon odlaska Osmanskog carstva kroz koje su ljudi u Bosni i Hercegovini prolazili. Podsjetio je kako je veliki broj ljudi tada pokušao da nađe utočište u nekim drugim zemljama pod osmanskom upravom.

Dodao je kako Azabagićeva risala poziva muslimane da ostanu u BiH i da imaju razlog za ostanak.

“On polemizira i sa ulemom u to vrijeme koja je prihvatila i opravdavala odlazak Bošnjaka s ovih prostora. On polemizira na neki način i sa Osmanlijama, koji su na neki način na početku podržavali to iseljavanje, kao i Austro-Ugarska koja je također željela da jedan dio Bošnjaka iseli”, pojasnio je Dautović dodavši kako je Azabagić risalom pokušao zaustaviti val iseljavanja.

Begović je u uvodnom obraćanju kazao kako u svakom trenutku i na svakom mjestu možemo isticati da Bosna i Hercegovina i Bošnjaci mogu biti ponosni na svoje velikane. Ukazao je na važno mjesto koje je Azabagić zauzeo u historiji.

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je otvorio naučni skup i tom prilikom kazao kako kolektivno pamćenje nekog naroda baštini njegovo historijsko iskustvo.

”I historija našeg naroda je obilježena progonima i hidžrama, ali više od toga, međutim, ta je historija obilježena ljubavlju prema domovini i spremnošću da se ona brani“, rekao je Kavazović.

Podsjetio je kako je većina džamija više puta rušena ili obnavljana i da skoro nema sela ili grada koji nije iskusio opsadu ili progon stanovništva.

S najvećim izazovom masovnog iseljavanja, dodaje Kavazović, Bošnjaci su se suočili nakon Austro-ugarske okupacije. Upravo zbog svega navedenog značajan je utjecaj Azabagića koji je zagovarao ostanak.
Kazao je kako je i danas, govor o iseljavanju i hidžri je i dalje aktuelan, ne samo u bh. kontekstu, nego i onom evropskom.

Podsjetio je i kako danas dolazi do raseljavanja, čemu su uzrok ekonomski razlozi.

”Teško je povjerovati da bi danas fetva, proglas ili samo apel zaustavio iseljavanje naših ljudi u potrazi za boljim uslovima života, kao što je to bio slučaj i u vrijeme kada je pisana ‘Risala o hidžri’. Zato će biti potrebne ozbiljne politike i državne mjere koje će ljudima uliti nadu u bolje sutra i osigurati im da ostanu na svojim stoljetnim ognjištima”, rekao je Kavazović.

Izlaganja su održali Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, Mustafa Spahić, Fikret Karčić i Safet Bandžović.

Po završetku naučnog skupa premijerno će biti prikazan kratki dokumentarni film ”Reis Mehmed Teufik Azabagić“ u produkciji Media Centra Islamske zajednice u BiH.

Povodom ovog jubileja Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka je u saradnji s Izdavačkim centrom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – El-Kalemom objavio knjigu na engleskom jeziku ”Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and his Risala on Hijra” koju je uredila Sumeja Ljevaković-Subašić.

Azabagić je na arapskom napisao risalu (poslanicu) “Risala o hidžri”, koja je prevedena na osmanski, a zatim i bosanski jezik. Ona je bila namijenjena uskom krugu ljudi koji je trebao da prenese vjerski stav širokoj masi.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.