Štamparije žrtve napretka tehnologije: Ima li grafička industrija budućnost?

{youtube}UxpNF-YNBis{/youtube}

Grafička industrija jedna je od onih koju su najviše zahvatile promjene izazvane kompjuterizacijom.

Mnoga su zanimanja nestala, izgubljeni su deseci hiljada radnih mjesta. Rijetke su tiskare opstale i najčešće tek preživljavaju.

Ima li grafička industrija budućnost ili će uskoro novine i knjige biti isključivo na ekranima kompjutera, istraživala je novinarka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Davorin Faber je posljednji strojoslagar u nekad najvećoj tiskari Vjesnik.

No, davno su prošla vremena kad je radio na stroju. Slova u olovu zamijenile su tipke na tastaturi.

“Počeo sam na mašini, dobivali smo rukopise natipkane iz redakcija. I mi smo onda to morali pretipkavati i onda smo dobivali olovne retke koje su opet slagari slagali. To su bile špalte, oni su ih slagali u stupce i slagali su stranu, cijelu stranu”, kazao je Faber.

Cijeli taj proces zamijenili su fontovi, miš i monitor. Kompjuter podešava boju. I upravlja strojem koji tiska novine.

Aleksandar Žaja je rekao: “To je sudbina naše branše. Ja od kad sam završio grafičku školu, u zadnjih 40 godina, nestalo je barem 15 zanimanja. Ljudi su išli u školu, završili zanimanje i ono je nestalo. Fotoretušer, retrograf, strojoslagar, montažer, ručni slagar – to su zanimanja koja su nestala.”

S njima i radna mjesta. U hrvatskoj grafičkoj industriji devedesetih su godina radile 32.000 ljudi. Danas tek 10.000.

“Nekada je ovaj stroj radio danonoćno, jer iz tiskare je izlazilo oko milijun različitih tiskovina svaki dan. Danas pet puta manje. I stroj uglavnom stoji”, izvijestila je Kiseljak.

Žrtve kompjuterizacije

Grafičku industriju kompjuterizacija je pogodila na više načina. Nije se dogodila samo promjena same tehnologije i gubitak zanimanja, već su višestruko smanjene naklade novina. A i knjige su sve češće online.

Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata grafičke djelatnosti, rekao je: “Imamo i e-knjigu, e-novine i taj će prijelaz na to područje biti kako stasaju nove generacije sve veći i veći.

Bit će tu klasičnih novina, ja sam uvjeren da će bit klasičnih novina, ali one će biti za određeni poznati segment.”

Ipak, ima i uspješnih primjera.

U tiskari Radin prilagodili su se novim trendovima. U najmodernijih pogonima tiskaju samo specijalizirane revije, polovicu proizvodnje izvoze. Izvoz i investicije, kažu – ključ su uspjeha.

“Što se tiče grafičke industrije, ona je uvijek bila vrlo intenzivna u investicijama. I tehnologija koja danas možda izgleda moderno, za pet godina više neće biti, jer neće biti konkurentna. Zato mora se investirati, bez investicija – sigurna je smrt”, ocijenio je Jadranko Pušec iz tiskare Radin.

U toj tiskari u krizi nikoga nisu otpustili.

A u tiskari Vjesnik, i dalje se radna mjesta gube.

I Davorin Faber je nedavno pristao na sporazumni otkaz.

Kazao je: “Ja ne otvaram nikom radno mjesto, nažalost. Nego oslobađam tu broj ljudi, da ih bude manje. Knjige će otići isto na kompjutor, novine polako odumiru, naklade su sve manje. I tak.”

Grafičke stručnjake tako su zamijenili IT stručnjaci.

A umjesto šuškanja, sve je više klikanja.

Izvor: Al Jazeera