Senaid Zajimović: Praksa uvakufljavanja nije prestala i u najgorim vremenima
Vakufska direkcija i ove godine organizira sedmu po redu manifestaciju „Dani vakufa u BiH“ koja će se održati u periodu od 21. do 29. aprila u Sarajevu, Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci, Jajcu, Bužimu i Kiseljaku.
Tim povodom razgovarali smo sa dr. Senaidom Zajimovićem, direktorom Vakufske direkcije BiH.
Akos.ba: G-dine Zajimoviću, ovo je kako smo rekli Sedma manifestacija “Dani vakufa u BiH”, šta čini okosnicu ovogodišnje manifestacije?
Zajimović: Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH sedmi put organizuje “Dane vakufa”, koji će ove godine od, 21. do 29. aprila, ponuditi bogati kulturno-obrazovni i vjerski program. Dani vakufa, kao i svake godine, imaju za cilj ukazati široj javnosti na značaj i ulogu vakufa kroz historiju postojanja BiH. Zasigurno, da je okosnica ovogodišnje manifestacije “Dani vakufa u BiH 2017”, svečanost polaganja kamena temeljca za Arnaudija džamiju, jedinu neobnovljenju džamiju u Banja Luci, ali i bogati kulturno obrazovni i vjerski sadržaj u okviru kojeg će biti upriličeni okrugli sto, tribine, promocije knjiga, prezentacija novih projekata, svečano otvaranje vakufskog objekta Derviš-hanumine medrese u Bosanskoj Gradišci, otvaranje vakufskog objekta obdaništa i škole Kur’ana “Ikre” u Kiseljaku, otvaranje vakufskog objekta “Islamski-kulturni centar” u Bužimu, te dodjelu plakete za afirmaciju i unapređenje vakufa u BiH za 2016. godinu. Zvanično otvaranje manifestacije “Dani vakufa u BiH 2017” je u petak, 21. aprila, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i tom prilikom će, između ostalog, biti održana prezentacija projekta kultivisanja vakufskih parcela u BiH.
Akos.ba: Vjerujem da je ovim sada već tradicionalnim Danima vakufa u BiH popularizirana institucija vakufa i vakifa u BiH, a čiji je nastanak u Bosni i Hercegovini povezan sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine i uspostavljanjem sistema državne vlasti na osnovama šerijata, koliko ste zadovoljni procentom novih vakifa i unaprijeđenjem i revitalizacijom i zaštitom vakufske imovine, a ujedno Vas molim da nam odgovorite na pitanje kako teče proces povrata vakufske imovine?
Zajimović: Kroz sve aktivnosti i procedure koje provodi Vakufska direkcija, zaista želimo da osvijetlimo socijalnu, kulturnu, obrazovnu, vjersku i općedruštvenu ulogu vakufa u razvoju države, te da ukažemo na njihovu historijsku dimenziju u nastanku i urbanizaciji bh. gradova, jer oni su nastajali i razvijali se zahvaljujući vakufima. Vakufi su trajno dobro koje mi nastojimo sačuvati i unaprijediti, uz pomoć prijatelja vakufa iz BiH, Turske, Kuvajta, Saudijske Arabije, Katara i drugih, koji nam pomažu ponovnu izgradnju ratom porušenih vjerskih i kulturno-historijskih objekata.
Kada su u pitanju nova uvakufljenja i iznalaženje novih vakifa, lista vakifa u BiH je otvorena i svakodnevno se bilježe nova uvakufljenja. Sve je veći broj vakufa i svakim danom Islamska zajednica u BiH je bogatija za neko dobro, svejedno radilo se o džamiji, medresi, biblioteci, nekretnini, zemljištu, šumi itd. Jedino kod nas nije prestala egzistirati volja i praksa uvakufljenja, čak i u najgorim vremenima. Naš narod nikada nije prestao izdvajati za opće dobro. Smatram da se angažmanom novih vakifa može obezbjediti dobra materijalna pretpostavka za razvoj vakufa po savremenim normama.
Kada je riječ o procesu povraka vakufa u Bosni i Hercegovini on stoji u mjestu više od 20 godina. Od završetka agresije do današnjeg dana Vakufska direkcija se zalagala za donošnje Zakona o restituciji u BiH, tj. povratu oduzete vakufske imovine. Donošenjem tog Zakona svim izvornim vlasnicima bi bila vraćena oduzeta imovina i tada ne bi bili ostavljeni na milost lokalnim vlastima da vraćaju ili nevraćaju imovinu. Nažalost, taj Zakon nikada nije ugledao svjetlo dana. Najkraće što možemo reći u vezi restitucije jeste da za nju ne postoji dovoljno političke volje.
Sve što smo uspjeli vratiti je privremenog karaktera do konačnog donošenja Zakona o restituciji. Radi se uglavnom o devastiranoj imovini koju smo mi uspjeli obnoviti i staviti u funkciju. Općinska vijeća imaju mogućnost privremenog povrata nacionalizirane imovine izvornim vlasnicima i u mnogim općinama ta mogućnost je iskorištena.
Mi cijenimo da vakufima treba vratiti prijašnji sjaj. Jedino smo mi ostali bez skoro svih vakufa, Zakon nije donesen, i opet ih oživljavamo. Također, cijenimo važnim da se u sudovima priznaju statusi vakufnama i da se vakuf doista zakonski zaštiti, te da se neprestano borimo za zaštitu vakufa i afirmisanje vakufa kao trajnog dobra.
Akos.ba: Znamo da u BiH ima dosta vakufske imovine, je li ova imovina dovoljno iskorištena u svrhu ekonomskog jačanja Islamske zajednice?
Zajimović: Vakufi i danas predstavljaju jak ekonomski potencijal, jer da nije bilo vakifa poput Gazi Husrev-bega, Isa-bega Ishakovića, Ferhad-bega Sokolovića, mnogi naši gradovi ne bi bili danas ono što su jesu. Neke aktivnosti Islamske zajednice i njenih institucija treba da se finansiraju iz vakufa. To bi omogućilo da Islamska zajednica bude slobodna i samostalna u svom radu. Ovi faktori su neophodni da bi IZ mogla normalno funkcionirati, uspješno vršiti svoju misiju promocije vrijednosti islama i dostojanstveno vršiti ulogu u društvu. Nažalost, ova imovina nije dovoljno iskorištena u svrhu ekonomskog jačanja IZ, jer način na nakoji se trenutno finansira Islamska zajednica nije dugoročan. Islamska zajednica se konstantno razvija i potrebno je ojačati i iznaći nove izvore finansiranja njenih aktivnosti. Potrebni su izvori finansiranja kojima će ona razvijati projekte kojima će se poboljšati život ljudi na ovim prostorima. Projekti malih, srednjih i velikih vakufa za svaku džamiju i svaku instituciju, koji bi se dugoročno realizirali, rješenja su koja bi Islamsku zajednicu oslobodili postojećih ekonomskih stega i ograničenja.
Pred vakufom se otvaraju velika polja djelovanja i vakuf može i treba da preuzme vodeću ulogu u pogledu jačanja i u pogledu finansiranja najvažnijih projekata IZ-e u BiH. U tom smislu bi sve institucije Islamske zajednice u BiH u saradnji sa Vakufskom direkcijom trebale da izrade kratkoročne i dugoročne planove razvoja vakufa za svaku instituciju, tako da svaka institucija dobije svoj vlastiti vakuf. Po tom, planu, koji će biti dugoročno realiziran, sve džamije, medrese, fakulteti, Rijaset, mediji itd., dobili bi svoje vakufe koji bi pokrivali njihov budžet.
Akos.ba: Kako oživiti instituciju i popularizirati vakufe u ovom vremenu i dati im bezvremensku dimenziju kakvu vakufi zaista i imaju?!
Zajimović: Trenutno je stanje takvo da je tema vakufa vrlo malo prisutna u javnom diskursu među muslimanima, i takvo stanje treba mijenjati. Vakufska direkcija posebno vodi računa kako o promociji ideje vakufa i uvakufljenja, tako i o zaštiti institucije vakufskog dobra. Transparentnost u radu je prilika da se oživi institucija i popularizira vakuf, te pokaže ljudima mogućnost da i oni budu dio tima koji će svojim dobrima i vakufom učestvovati u općem boljitku zarad zadovoljstva Allaha dž.š. U tom smislu, svaka donacija, stipendija ili razvojni projekat treba biti prezentiran javnosti kao vid podsticaja na činjenje dobra i afirmacija međusobne brige i pomaganja među ljudima i muslimanima. U okviru općeg sistema i shodno svojim potrebama, svaka zajednica muslimana ima obavezu razvijati vlastiti sistem vakufa i na taj način oživljavati instituciju vakufa. U današnje vrijeme i na prostorima naše države, mogle bi se razvijati brojne vrste vakufa i sve one mogle bi imati značajnu ulogu u postizanju boljitka i blagostanja zajednice i njenih članova.
Akos.ba: Koje su trenutne preokupacije Vakufske direkcije i koji su najznačajniji projekti na kojima radite, osim naravno predstojećih dana vakufa u BiH?
Zajimović: Vakufska direkcija je ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja, između ostalog, poduzima brojne aktivnosti koje se tiču pripreme, izrade i realizacije različitih projekata, rekonstrucije i revitalizacije vakufskih objekata, razvoj i unapređenje vakufa u BIH, te podsticanje i promovisanje novih uvakufljenja.
Uz pomoć svojih prijatelja trenutno realiziramo brojne projekte u BiH; izgradnja Aladža džamije u Foči, izgradnja Sinan-begove džamije u Čajniču, izgradnja Arnudije džamije u Banjoj Luci, restauracija Šarene džamije u Travniku, restauracija Baščaršijske džamije u Sarajevu, restauracija Behram-begove džamije u Tuzli, restauracija Ferhad-begove džamije u Tešnju, izgradnja stambeno-poslovne zgrade u Sarajevu, izgradnja tržnog centra na vakufskoj parceli Hamzi-begovog vakufa u Sanskom Mostu, rekonstrukcija Isa-begovog hamama u Novom Pazaru, rekonstrukcija zgrade Medžlisa IZ Nevesinje i uređenje harema sultan Bajezidove (Careve) džamije, kao i brojni drugi projekti.
Razgovarala: Velida Olovčić
Akos.ba
