Sead Šahman glasnogovornik Bošnjačke stranke u Crnoj Gori za Akos.ba: Radujmo se susretu sa ljudima

Bošnjaci u Crnoj Gori predstavljaju veoma važan politički faktor. Osim toga, Bošnjaci su treći narod  po brojnosti u ovoj državi. Sead Šahman glasnogovornik Bošnjačke stranke  Crne Gore za portal Akos.ba govori o položaju Bošnjaka u Crnoj Gori, tradiciji Bošnjaka u ovoj državi, politički bitnim pitanjima, te o ostalim temama.

Razgovarao: Admir Lisica

Akos.ba: Crna Gora kao država sigurnim korakom korača prema Evropskoj uniji. Dokaz tome je i ulazk ove zemlje u NATO. Da li u skladu sa opredjeljenošću Crne Gore prema Evropi možemo govoriti da Bošnjaci imaju rješeno nacionalno pitanje u ovoj zemlji?

Sead Šahman: Ustavom iz 2007. godine Bošnjaci u Crnoj Gori su priznati kao etnicitet, dok je njihov bosanski jezik u službenoj upotrebi. Bošnjaci su treći narod po brojnosti u državi, prema posljednjem popisu iz 2011. godine, i nekoliko godina unazad važan politički faktor koji značajno podržava proevropski, zapadni kurs države. Potpomogli smo sve demokratske procese, od obnove nezavisnosti Crne Gore, preko učlanjenja zemlje u NATO alijansu, do podrške evropskim integracijama. Bošnjaci su stari evropski narod, autohton na ovim prostorima i smatram da nam je i mjesto u Evropi. Evropska unija u ovom trenutku nema alternativu. Kroz program očuvanja nacionalnog identiteta uz uvažavanje vjerske premise, preko kvalitetnog obrazovanja mladih generacija, pa do afirmacije kulturno-tradicionalnih vrijednosti Bošnjaka, vjerujem da možemo govoriti o zaokruženom nacionalnom pitanju. Naravno, ono neće biti riješeno samo po sebi, već mora biti praćeno dobrom političkom organizovanošću i učešću našeg naroda u važnim društvenim procesima.

Akos.ba: U srbijanskom dijelu Sandžaka veoma iscrpnim radom konačno je omogućeno bošnjačkoj djeci da izučavaju svoj maternji bosanski jezik. U kojoj mjeri se u crnogorskom dijelu Sandžaka i općenito na području države Crne Gore izučava bosanski jezik među bošnjačkom nacionalnom manjinom?

Sead Šahman: Bošnjačka književnost i osobine bosanskog jezika se izučavaju kroz zajednički nastavni plan i program koji je kreiralo Ministarstvo prosvjete. Taj predmet nosi naziv “Crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost”. Tamo gdje su Bošnjaci dominantni ili žive u značajnijem broju, zakonskim propisima je omogućeno da svaki nastavnik/profesor, kroz nastavni proces doda još 20% sadržaja iz nacionalne literature Bošnjaka. Najbitnije je da se nastavni planovi i programi očiste od stereotipa prošlosti gdje se bošnjačko-muslimanski narod prikazuje na neadekvatan ili pogrdan način. Naravno, isto tako je jako važno da se edukuje i ohrabri nastavni kadar da koristi ove mogućnosti propisane zakonom.

Akos.ba: U kojoj mjeri je izražena saradnja bošnjačkih političkih stranaka na teritoriji Crne Gore, te da li nedostaje zajednički istup?

Sead Šahman: U Crnoj Gori postoji nekoliko političkih organizacija koje nose prefiks „Bošnjačka“. Među njima je jedino parlamentarna i sa značajnim uticajem na društveno-politička zbivanja i događanja, Bošnjačka stranka. Sa osjetnim padom, ali sa ipak osvojena dva poslanička mandata na parlamentarnim izborima 2016. godine bila je jezičak na vagi, odnosno niti jedna strana nije mogla formirati vlast bez sudjelovanja Bošnjačke stranke. To je uslovilo da Bošnjaci preuzmu dva važna resora kao što su saobraćaj i pomorstvo, te rad i socijalno staranje. Takođe, BS zadržava i poziciju potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj koju je imala i u predhodnom mandatu. Druge bošnjačke političke partije su znatno manje i javljaju se isključivo na lokalnom nivou. Konkretnije saradnje među njima nema, iako bi ona bila poželjna uz uslov usklađivanja određenih minimalnih principa koji moraju biti ispoštovani.

Akos.ba: Da li Bošnjaci u Crnoj Gori dovoljno sarađuju sa Bošnjacima u svojoj matici Bosni i Hercegovini?

Sead Šahman: Regionalna saradnja Bošnjaka je od izuzetne važnosti. Sarajevo bi u tom procesu trebalo imati najvažniju ulogu. Razumijem da su bošnjački političari i akademska zajednica u Bosni i Hercegovini okrenuti rješavanju nagomilanih problema u toj zemlji, međutim trebali bi iskazati veći senzibilitet kada su u pitanju njihovi sunarodnici kako u Crnoj Gori, tako i u regionu, Evropi. Mnogo je oblasti u kojima se mogu napraviti značajni iskoraci, kao što su biznis, politika, kultura, umjetnost. Vežu nas i rodbinski i prijateljski odnosi. Važno je da postoji i mobilnost mladih između dvije zemlje, uzajamno edukovanje i obrazovanje na Univerzitetima i fakultetima. Prekogranična saradnja i zajednički projekti su takođe u znatnoj mjeri neiskorišteni. Dakle, naše relacije trebaju biti jače i čvršće kako bi mogli govoriti o konkretnim rezultatima i uspješnoj saradnji. Institucionaliziranje tih odnosa je jako važno. Ljudi se mijenjaju, institucije ostaju i traju. Postoji ograman prostor za rad koji treba iskoristiti u budućem periodu.

Akos.ba: Možemo li govoriti o dovoljno razvijenom nacionalnom osjećaju kod Bošnjaka u Crnoj Gori?

Sead Šahman: Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, nacionalno izjašnjenih Bošnjaka u Crnoj Gori ima oko 9 odsto. To svakako predstavlja značajan iskorak u odnosu na predhodne popise. Međutim, u Crnoj Gori i dalje postoji nacionalna struktura ljudi koji se izjašnjavaju kao Muslimani, sa velikim „M“. Zatim postoji i značajna grupa koja se izjašnjava kao Crnogorci islamske vjere. Duboko vjerujem da se radi o jednom te istom narodu koji je iskazan kroz nekoliko različitih etničkih formi. Vrlo često je i politika miješala prste i određivala etnos ljudi koji bi se zapravo trebali izjašnjavati jedinstvenim narodnim imenom. Smatram da je to proces koji će trajati izvjestan vremenski period, dozvolivši ljudima da sa šireg aspekta sagledaju historijske činjenice i društvene prilike. Sinergetski efekat rezultirao bi značajnom brojkom od oko 15 ili 16 odsto u ukupnoj strukturi stanovništva što već predstavlja signifikantan zbir koji bi značajnije promijenio društveno-političku zbilju u Crnoj Gori.

Akos.ba: Na Sahat-kuli u Podgorici vraćen je krst prije nekoliko dana. Kakvu poruku Bošnjacima, ali i ostalim muslimanima u Crnoj Gori šalje ovaj postupak?

Sead Šahman: Sahat-kula, prije svega, nije objekat sakralne orijentacije da bi se na njemu stavljala vjerska obilježja. Ona sigurno jeste objekat islamskog arhitektonskog naslijeđa koji prkosi vijekovima kao simbol Stare varoše u Podgorici. Islamska zajednica Crne Gore je tražila od lokalnih podgoričkih vlasti da se uvaži stav struke i nauke, međutim očigledno se za to nije imalo sluha. Muslimani su duboko uvrijeđeni činom vraćana krsta i smatraju ga udarom na multivjersku Crnu Goru.

Akos.ba: Poštuje li država Crna Gora dovoljno prava nacionalnih manjina?

Sead Šahman: Prava nacionalnih manjina u Crnoj Gori regulisana su određenim zakonskim rješenjima, kao što su Zakon o manjinskim pravima i slobodama, Zakon o upotrebi nacionalnih simbola, i drugi. U Crnoj Gori funkcionišu i manjinski nacionalni savjeti kao krovne institucije tih zajednica. Institucija Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava je isto tako važna jer (su)finansira projekte koji za cilj imaju očuvanje i unaprjeđenje manjinskih zajednica u Crnoj Gori, njihove kulturne i historijske baštine. Mogu reći da su manjine u dobroj mjeri zaštićene kada su zakoni u pitanju. Implementacija ide nešto sporije, ali sam uvjeren da evropske integracije Crne Gore nameću i brži ritam ostvarivanja prava nacionalnih manjina.

Akos.ba: Vaša poruka čitaocima portala Akos.ba?

Težimo prema tome da gradimo što bolje odnose sa drugim ljudima. Naučimo komunicirati i biti iskreni. Pravimo mostove među nama. Širimo pozitivan duh i optimizam. Radujmo se susretu sa ljudima. Uvažavajmo drugog i drugačijeg.

Takođe, želim čestitati redakciji i uredništvu portala Akos.ba na valjanom izvještavanju. Mislim da je kuriozitet, u današnjem elektronskom medijskom sivilu, da jedan portal funkcioniše na tako multidisciplinaran način nastojeći da obuhvati širi spektar rubrika i tekstova, uživajući sve veću čitanost i popularnost.

Akos.ba