Sarajevske česme – simbol Šehera

Piše: Sanadin Voloder

Grad Sarajevo je početkom februara 2018. godine od Vodovoda preuzeo nadležnost da upravlja, održava i plaća račune za isporuku vode sa javnih česmi

Osvježenje i okrepljenje u toplim danima najbolje pruža hladna voda s česmi i šadrvana koji krase sarajevske mahale, ulice i trgove.

Ovim činom Grad Sarajevo želi da sačuva simbole glavnog grada BiH, koji svjedoče o našoj višestoljetnoj tradiciji.

Javne česme su višestoljetni simbol Sarajeva. Sa njima su se generacije rađale i odrastale. Na ovaj način Gradska administracija sistemski je riješili jedan gorući problem i očuvala tradiciju duboko ukorijenjenu u život Sarajeva i Sarajlija. Brojne sarajevske česme su vakufi, javno dobro koje društvo ima obavezu zbog budućnosti čuvati i održavati.

S tim u vezi Grad Sarajevo je u budžetu planirao sredstva za njihovo održavanje, a što podrazumijeva kontinuirano obilaženje česmi, kako bi se pratilo njihovo stanje i intervenisalo po potrebi.

“Ponosni smo što smo na ovaj način vraćamo jedan dio tradicije u grad Sarajevo, jer česme su oduvijek bile kult vode i simbol života u Sarajevu. Sarajlije ponovno mogu na zaboravljenim mjestima vidjeti česme, koje obnovljene obogaćuju turističku ponudu našeg grada. Zato smo i obavezni da ih čuvamo i održavamo“, izjavio je gradonačelnik Abdulah Skaka.

Zapisi o starom Sarajevu: česme – simbol života grada

Voda je oduvijek tekla Miljackom, žuborila potocima, prskala iz brojnih česama i šadrvana, razlijevala se Sarajevskim mahalama, avlijama i baščama i napajala radošću ljudske duše…

“Možda takva voda i zrak postoji u Džennetu
al, ima li išta slično na ovome svijetu?!
S proljećem se grad pretvori u cvijet mirisni.
Na raj sliče bašče i ružičnjaci purpurni.

Baci još jedan pogled na grad kad se behar kruni
Ko da se svaki kutak blještavim svjetlom ispuni.
Bašče krasne, voda pitka, mladost privlačna.

Sačuvaj, Bože, zar se Sarajevu može naći mane.
Neka Uzvišeni Bog dadne da svim nevoljama odolijeva.
Nek propadne svako ko bude neprijatelj Sarajeva.” 

–  stihovi  su pjesnika Mehmeda Mejlije.

Prvi vodovod u Sarajevu sagradio je Isa beg Ishaković, davne 1461. godine. Brojne bogate Sarajlije, dobrotvori, gradili su vodovode, te je Sarajevo bilo poznato kao grad česama, hamama, sebilja i šadrvana.

Javne česme su vjekovni simbol grada Sarajeva. Služile su domaćem stanovništvu, ali i putniku namjerniku da zastane, napije se svježe, hladne vode i nastavi svoj put. Zahvaljujući česmama, Sarajevo, grad smješten u kotlini, sa mnogobrojnim naseljima raštrkanim po brdovitim i visokim područjima je u svako doba imao svježu vodu u svom domu.

“Tu se čovjeku čini, da može dugo živjeti,
jer na hiljadu mjesta po Sarajevu
teku češme iz vrela neumrlosti.”

– stihovi Muhamed Nerkezi, pjesnik Sarajeva

Posljednjih godina Osmanske vladavine u Sarajevu je bilo 156 javnih česama i 68 starih vodovoda, građenih od glinenih i drvenih cijevi, dužine 55 kilometara.

„Gradnjama i popravcima vodovoda i češama posvećivao je veliku pažnju i Mula Mustafa Bašeskija, kroničar ovoga grada druge polovine 18. vijeka“, u knjizi „Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu“, navodi Hamdija Kreševljaković.

Grad Sarajevo na čelu sa Abdulahom Skakom je osigurao funkcioniranje i očuvanje više od 40 javnih česmi, jednog od najvažnijih simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine. Aktuelna administracija je preuzela nadležnost nad upravljanjem, održavanjem i plaćanjem računa za isporuku vode sa javnih česmi i nužnika u Sarajevu.

I vodovodi i česme, isključivo su djela onih dobrotvora, koji su za ljubav Božiju i spas svoje duše zidali zadužbine u Bogoštovane, prosvjetne i humanitarne svrhe. Brojne česme, uvijek građene od kamena po mahalama, džamijskim haremima, kućne po avlijama, pred čijom ljepotom čovjek ostaje zadivljen, davale su gradu poseban čar.

Najstarija i najpoznatija česma u gradu, nalazi se u zidu dvorišta Begove džamije, čiji je prvobitni naziv bio Gornje češme, starijim Sarajlijama poznata kao Čifte češme. Bistrička česma bila je jedno vrijeme najveća u Sarajevu. Jedna od najljepših sarajevskih česama je Sebilj na Baščaršiji, koji je obnovljen 2006. godine. Iz ovoga dijela grada potječe i čuvena izreka: „Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, stalno se vraća u Sarajevo“.

Česma Za Beglukom i Begovac

Javne česme u ulicama Za Beglukom do broja 64 i Begovac ponovo su u funkciji.

Česma Paje sada nosi naziv česma Begovac, po istoimenoj ulici, koja vodi prema Boguševcu i trebevićkim padinama.

Neophodno je bilo izvršiti manju rekonstrukciju i revitalizaciju česmi, kao i urediti okoliš.

Grad Sarajevo je od februara 2018.g., kada je preuzeo nadležnost nad upravljanjem i održavanjem javnih česmi, sanirao stare česme koje svjedoče o našoj tradiciji i predstavljaju značajnu vrstu spomenika u našoj kulturnoj baštini

Česma u ulici Bakarevića na Bistriku  

Česma u Bakarevića ulici na Bistriku je ponovo u funkciji.

Ova česma svojevrstan je simbol i znak sjećanja na nedužnu djecu koja su stradala u vrijeme agresije na grad Sarajevo.

“Tragičnog 26. juna 1993. granatom sa agresorskih položaja ugašeni su životi naših prijatelja i rodbine, s kojima smo odrastali te djelili učionice i klupe u ratnim školama. Kako bi sačuvali sjećanje na njih uradili smo rekonstrukciju spomenika i njegovo vraćanje u funkciju. Od danas ponovo teče voda u ulici Bakarevića“, istakao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.

Spomen-ploču na česmi nazvanoj po Hatidži Mehmedović

Delegacija Grada Sarajeva predvođena gradonačelnikom Abdulahom Skakom 25.07.2018. godine je otkrila spomen-ploču na česmi u Terzibašinoj ulici u znak sjećanja na Hatidžu Mehmedović, predsjednicu Udruženja „Majke Srebrenice“.

Rahmetli Hatidži Mehmedović su u genocidu u Srebrenici ubijeni svi muški članovi porodice. Ova jaka i hrabra žena se svakodnevno borila za istinu i pravdu, za očuvanje sjećanja na genocid i kažnjavanje zločinaca.

Na svima nama je da čuvamo i sačuvamo uspomenu na ovog velikog borca i na sve ono za šta se zalagala do zadnjeg dana svog života.

Akos.ba