Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Sarajevo: Oduzeti vakufi pored kojih prolazimo

Sarajevo: Oduzeti vakufi pored kojih prolazimo

Upoznajmo se s vakufima Sarajeva pored kojih često prolazimo, čiji je identitet promijenjen i koji su većinom nacionalizovani i uzurpirani, a njihova povijest se sistematski znanstvenim putem i političkim interesima marginalizira u današnjem vremenu

Nerijetko se u javnosti ponavlja stav kako je Sarajevo utemeljeno i izgrađeno na vakufu, međutim rijetki su oni koji poznaju geografiju Sarajeva u tom smislu. Vakuf nisu samo džamije, haremi i institucije Islamske zajednice smještene u glavnom gradu države, već brojne lokacije, i to atraktivne, koje gledamo prilikom posjete Sarajevu, šetamo i prelazimo preko njih ili parkiramo auta, jer nismo upoznati da su tu nekada bila mezarja, medrese, džamije, haremi itd.

U ovom broju opisujemo nekoliko poznatih lokacija u Sarajevu koje su nekada bile vakuf, zapravo i sada su, ali su u toku različitih državnih sistema uzurpirane, a na njihovim mjestima su izgrađeni novi objekti koji ni na koji način ne podsjećaju da je tu nekada bio vakuf. Naravno, nekada vakufski objekti nisu rušeni, ali su predati na korištenje državnim službenicima i privatnim licima, koji su bez imalo savjesti sebi prisvojili ono što se zove opće dobro. U nekim slučajevima Islamskoj zajednici su vraćeni određeni dijelovi vakufa, ali samo privremeno do usvajanja Zakona o restituciji.

Kada se uzme u obzir vrijeme i način uzurpacije, čini se nemogućim određene lokacije ponovo proglasiti vakufom, odnosno vratiti Islamskoj zajednici kao pravnom zastupniku vakufa u BiH, ali ovdje ih spominjemo kako se ne bi zaboravila “vakufska“ povijest glavnog grada te nastavila eventualna daljnja uzurpacija pravnim i prije svega političkim djelovanjem, krenuvši od administracije sarajevskih općina. Naravno, ne treba odustati od određenih zahtjeva bez obzira koliko to bilo neizvodljivo, upravo kao obnova prvog vakufa o kojem ćemo ovdje pisati, a koji je obnovljen na inicijativu uglednog sarajevskog učenjaka.

At-Mejdan

U sklopu At Mejdana, najvećeg parka u Starom Gradu i jednog od simbola Sarajeva, nekada je bio prostor impozantnog kompleksa Bakr-babine džamije s medresom i bibliotekom. Na ovoj lokaciji Austro-Ugarska je izgradila trg s parkom i muzički paviljon. Trg je nazvan po generalu Filipoviću, a u Jugoslaviji preimenovan u trg srpskog cara Dušana, koji se nikada nije ni približio ovim prostorima. Džamija je pretvorena u vojno skladište, a kasnije i srušena. Ostali su samo temelji džamije, zidovi džamijskog harema i mezaristan, da bi nedugo iza toga čitav ovaj kompleks bio zatrpan zemljom kao da nije nikad postojao. Na inicijativu uglednog učenjaka i hatiba Careve džamije hadži hafiza Halid-ef. Hadžimulića, sredinom 2000-tihkrenulo se s vraćanjem identiteta ovoj lokaciji što je rezultiralo gradnjom džamije i zaštitom arheoloških ostataka. Hafiz Hadžimulić je i ukopan u haremu Bakr-babine džamije, a sama njegova inicijativa u to vrijeme izgledala je nerealnom i neostvarivom.

Vakuf Čokadži Hadži Sulejmana

Dvjesto metara od At-Mejdana, u blizini poznatog Turbeta sedam braće tridesetih godina dvadesetog vijeka sagrađena vakufska zgrada, koju je komunistička vlast oduzela 1958. godine.

Trenutno su svi stanovi u zgradi privatizovani na osnovu Zakona o prodaji stanova na koje postoji stanarsko pravo, dok se u prizemlju nalazi poslovni prostor koji je privremeno vraćen na korištenje Islamskoj zajednici.

preporod.com

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top