Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Safvet-beg Bašagić: Čovjek u kojem su se spojili Orijent i Evropa

Safvet-beg Bašagić: Čovjek u kojem su se spojili Orijent i Evropa

Na sjednicu Bosanskog sabora, koja se održavala u Banjoj Luci, dr. Safvet-beg Bašagić došao je s malim zakašnjenjem. Aristrokratski obučen, s fesom na glavi, ušao je u prostoriju u kojoj se održavala sjednica. Čim je on ušao iz sale vikne pisac Petar Kočić, srpski delegat: “Turci u Aziju!” Bašagić se nonšalantno okrene i odgovori: “A međedi u šumu!” Salom se prolomi gromoglasan smijeh, a Kočić postiđeno spusti glavu

Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti te začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osim pjesništvom i prevođenjem orijentalnih i evropskih klasika na bosanski jezik, Bašagić se bavio historijom i politikom te osnivao nacionalna društva i časopise i tako se svrstao među najznačajnije Bošnjake prve polovine 20. stoljeća. Rodio se 1870. godine u Nevesinju, a osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu. O dječačkim godinama svog života sačuvao je Safvet-beg uspomenu kroz stihovanu autobiografiju u kojoj je pjevao o pohađanju mekteba u Konjicu:

Pamtim hodžu u Konjicu, kada sam u mekteb došo

Prvi put u kundurama – udari mi deset štapa

Al je i on zapamtio mene, jer je loše prošo

Da me bolje poznavao, prošo bi se tog sevapa

Bašagić je u mladalačkim godinama dočekao dolazak Austro-Ugarske monarhije koja je donijela – kako je to on nazivao – švapski stil življenja. Oštro se protivio prigovorima da muslimanska mladež ne treba pohađati “švapske škole”, stalno ukazujući na potrebu da se Bošnjaci školuju i u svjetovnim školama, a ne samo u islamskim vjerskim institucijama. Porodica mu je 1882. godine doselila u Sarajevo, u kojem je upisao ruždiju, a potom, uz negodovanje roditelja, i gimnaziju. Upravo je u ruždiji “ljubav za Istok steko” i “perzijskom poezijom svoju dušu začinio”. Još je kao mladić perfektno govorio arapski, perzijski i turski jezik, a kroz školovanje u gimnaziji upoznao se i s njemačkim, francuskim, latinskim, a kasnije i engleskim jezikom. “Tako je Bašagić svojom intelektualnom pojavom i ličnim ponašanjem predstavljao paradigmu mlade bošnjačke inteligencije s kraja 19. stoljeća kojoj je priječeno školovanje u svjetovnim institucijama koje je ubrzano osnivala nova austrougarska vlast“, primjećuje dr. Muhidin Džanko u knjizi Safvet-beg Bašagić (Mirza Safvet: vitez pera i mejdana).

Opširnije na portalu Stav.ba.

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top