Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Ramazanske blagodati: Mjesec posta, Kur'ana, dove, zikra, odricanja…

Ramazanske blagodati: Mjesec posta, Kur'ana, dove, zikra, odricanja…

Ramazan kao mjesec Allahove milosti i oprosta sa sobom donosi svekoliki broj blagodati koje od strane vjernika ne smiju ostati neiskorištene.

Naime, Uzvišeni Allah je muslimane počastio ovim blagoslovljenim mjesecom propisavši nam u njemu post, te učinivši svaki njegov dan prilikom za mnogostruka dobra djela koja voli i za koja naš Gospodar posebno nagrađuje. U ovom tekstu navešćemo određen broj radnji i postupaka kojima možemo ukrasiti ove blagoslovljene ramazanske dane želeći time ući u okrilje Allahove milosti kojoj svaka pobožna vjernička duša teži.

Piše: Admir Iković

1. Propisani post

Kad se u našoj literaturi govori o ramazanskom postu počesto se naglašava njegova socijalna, zdravstvena i društvena komponenta, što je svakako bitno da bi se ljudima objasnio značaj i razlog propisivanja ramazanskog posta. Međutim, ne trebamo zaboraviti i njegovu duhovnu, ibadetsku komponentu o kojoj je vrlo često govorio Allahov Poslanik Muhammed s.a.v.s. Poslanik nas je podučio da će iskreni postači za svoj ibadet posta biti desetorostruko nagrađeni. Dobro nam je poznat hadis u kom Vjerovjesnik a.s. kaže da onaj ko isposti ramazan i šest dana u mjesecu ševvalu, piše mu se kao da je postio cijelu godinu. Hidžretski kalendar ima dvanaest mjeseci, od kojih svaka hidžretska godina najčešće ima oko 355 dana. Kada se trideset dana ramazanskog posta te šest dana ševvala pomnože sa deset, dobija se cifra od tri stotine i šezdeset dana. Godina ima 355 dana, a Uzvišeni postače nagrađuje kao da su postio i više od godinu  (360 dana).Ovom matematičkom računicom vidimo kolika je Allahova milost i koliko je post bitan i nagrađen ibadet kod Uzvišenog Allaha dž.š. U tom kontekstu govori i hadis: ”Post je moj i Ja za njega posebno nagrađujem.” U ovom desetorostrukom nagrađivanju ogleda se njegova posebnost o kojoj govori ovaj pomenuti hadis.

2. Blagodati sehura i iftara

 Ashabi Allahova Poslanika su oduljivali sa sehurom, a žurili bi sa iftarom. Da i u ustajanju na sehur ima nagrade za postače govori nam hadiska predaja u kojoj se kaže: ”U sehuru je bereket, ne ostavljajte ga pa makar pijenjem gutljaja,  jer Uzvišeni Allah i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na ručak.” (Ahmed)

 Ebu Davud i Nesai u svojim Sunenima bilježe predanje Ibn Omera, r.a., koji prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prilikom iftara učio sljedeću dovu

ذهب الظمأ وابتلت العروق وثبت الأجر إن شاء الله

“Zehebez-zame vebtelletil-uriiku ve sebetel-edžru inšaAllah“

“Nestala je žeđ, natopile su se žile i nagrada je osigurana, ako Allah, dž.š., htjedne. “

3. Učenje dove u toku posta

 Preporučljivo je postaču da se u toku dana sjeti Allaha dž.š. dovom, jer se dova postača ne odbija. Prema tome, dovimo i molimo Allaha za svoje potrebe, jer Uzvišeni u Kur’anu kaže: ”Molite me, Ja ću vam se odazvati. A oni koji neće da mi se obraćaju dovom ući će u Džehennem poniženi.”

4. Darežljivost i često učenje Kur’ana u ramazanu

 Na ovaj vid dobročinstva podstiče nas predaja koju bilježi Buhari, a koju prenosi Ibn Abbas r.a. u kojoj se kaže: ”Poslanik je bio najdarežljiviji čovjek, a najdarežljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio Džibril. Dolazio mu je svake ramazanske noći da bi ga podučavao Kur’anu, tako da je Poslanik s.a.v.s. postajao blaži od blagog povjetarca u činjenju dobra.”

Muslimani su poznati po tome da vole udjeljivati drugima, a posebice to činiti u mjesecu ramazanu. Davanje i pomaganje drugih je značajnije izraženo u zadnjoj trećini mjeseca ramazana kada muslimani čisteći svoj post od eventualnih prijestupa i pogrešaka daju sadekatul-fitr, moleći Svemogućeg da ih očisti i u potpunosti primi njihov post i sva druga učinjena dobra.

5. Organiziranje zajedničkih iftara

 Ovo je jedan od najljepših vidova dobra kojim se vjernici mogu zbližiti međusobno, ali se time i približiti milosti i oprostu Uzvišenog.

Organiziranje zajedničkih iftara i hranjenje postača je zaista plemenito i Bogu ugodno djelo. Iftareći jedne prilike kod S’ad ibn Ubade Poslanik a.s. je rekao: ”Neka se kod vas iftare postači, neka vašu hranu jedu pobožni i neka za vas istigfar čine meleki!”

6. Klanjanje teravih-namaza

 Muslimani pored pet propisanih namaza te sunneta koje svakodnevno obavljaju u svojim kućama i mesdžidima, u mjesecu ramazanu na osnovu preporuke i prakse selefa (naših prethodnika) redovito klanjaju dobrovoljni noćni namaz, poznat kao teravih. Ovaj vid ibadeta preporučen je od strane Poslanika s.a.v.s. koji je rekao: ” Allah Uzvišeni propisao vam je post ramazana kao strogu obavezu, a noćno klanjanje vam je sunnet. Ko ga isposti i isklanja s imanom, iskreno tražeći i želeći Allahovo zadovoljstvo i nagradu, izići će iz ramazana čist od grijeha kao na dan kad ga je majka rodila.” Ovom predajom, kao i mnoštvom drugih, preporučuje se vjernicima da noći ramazana ukrase dobrovoljnim namazom na kojem će dugo učiti Kur’an, te čineći skrušeno ruku’ i sedžde, težiti ka približavanju Allahovoj milosti, Njegovom oprostu i bereketu. Teravih namaz se klanja nakon jacije. Može se klanjati pojedinačno, ali ga je efdalnije klanjati u džem’atu. Različit je broj rekata koje muslimani kroz vjekove prakticiraju obavljajući ovaj dobrovoljni ibadet. Nekad se on klanjao od osam, nekad od deset, a nekad od dvadeset rekata, ovisno o fizičkoj sposobosti džematlija i dogovora koji oni postignu sa svojim imamom o željenom broju rekata. Hanefijski pravnik – imam Kemal ibnul-Humam navodeći stavove šejhova našeg mezheba kaže: ” Sunnet je po usulu naših (hanefijskih) šejhova osam rekata, a ostatak (od 12 rekata) je mustehab.”

U našim džem’atima je praksa da se ovaj namaz klanja od dvadeset rekata, nakon čega se u džem’atu klanja i vitr-namaz.

7. Ramazanska sijela i dersovi

Posebnu draž ramazana čine ramazanska sijela i dersovi na kojima se, ovisno o veličini džem’ata, muslimani nakon teravih-namaza druže i koriste priliku da od svojih imama i softi nauče mnogo više o svojoj časnoj i uzvišenoj vjeri. Nekada su ta sijela, dersovi i druženja trajala i do samog sehura, nakon čega bi se prisutni vjernici zajednički sehurili, zanijetili svoj post, te u džem’atu klanjali sabah. Ovo je jako pohvalno činiti iz razloga što Allahovi meleci okružuju skupove na kojima se govori o Njegovoj vjeri, te mole Uzvišenog da akterima tih druženja, predavanja i skupova oprosti njihove pogreške i svakodnevne ljudske prijestupe. Kao poseban vid dobra predstavlja klanjanje sabah-namaza u džem’atu, jer je Poslanik Muhammed a.s. rekao da ko klanja sabah u džem’atu kao da je cijelu noć proveo u ibadetu. Blago li se onima koji na ovakav način uživaju u ljepotama mjeseca ramazana i koriste ove njegove blagodati.

8. Obilježavanje noći Kadr

 Ramazan je specifičan i po tome što se u njemu nalazi blagoslovljena noć Kadr, koja je bolja od hiljadu mjeseci i u kojoj je počelo objavljivanje Kur’ana. Koliko je ova noć značajna govori nam i to da je Uzvišeni Allah cijelu suru posvetio ovoj noći, te nas je na nju upozorio i Allahov Poslanik Muhammed a.s. rekavši: ”Ko provede noć Kadra(u ibadetu), vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni prethodni grijesi.” Poslanik a.s. nas je podstakao da noć Kadr tražimo u neparnim noćima posljednjih deset dana ramazana.  Preporučuje se u tom periodu i poseban ibadet kako nas ne bi zaobišla blagodat te veličanstvene i odabrane noći. Zanimljiv je i hadis u kojem Poslanik a.s. podučava hazreti Aišu šta da uči ukoliko bi saznala kada je noć Kadr. On joj savjetuje pa kaže: ”Uči: Allahumme inneke ‘afuvvun, tuhibbul-’afve, fa’ fu ‘anni! /Allahu moj, Ti si Onaj koji prašta, Ti voliš praštanje, pa mi oprosti!/ Vjernici ovu noć ”traže” pojačanim ibadetom : zikrom, dovama, učenjem Kur’ana i klanjanjem što većeg broja rekata noćnog namaza.

9. Itikaf

 Islamski učenjaci su se složili u tome da je boravak u itikafu postupak koji je jako preporučen, jer se zna da je Poslanik s.a.v.s., kao i njegove supruge, boravio u itikafu, posljednjih deset dana ramazana. To isto su činili i neki ashabi. Šartovi za onoga koji hoće da se povuče u itikaf su: da bude musliman, da bude pametan, te da je čist od džunupluka, hajza ili nifasa. Potrebnoje da mutekif u tom periodu boravi u mesdžidu s nijetom itikafa. Ebu Hanife i imami Ahmed smatraju da se itikaf može obaviti u svakom mesdžidu gdje se džematile klanja pet dnevnih namaza. Mustehab (lijepo) je da mutekif klanja mnogo nafila tokom svog itikafa, te da se uposli zikrom, dovama, učenjem Kur’ana, te izučavanjem i isčitavanjem korisne vjerske literature.

10. Često učenje istigfara i donošenje salavata

 Preporučljivo je da postači tokom ramazana, ali i oni koji iz nekog opravdanog razloga ne poste, često uče istigfar i donose salavat na Vjerovjesnika s.a.v.s., a sve zbog efdalnosti i nagrade koje će imati za te postupke. Poznato nam je da onaj koji na Poslanika a.s. donese jedan salavat (spomen), Uzvišeni Allah na njega donese deset salavata. Salavati i učenje dove nakon ezana u kojoj molimo za Poslanika mjesto ”El-Vesile” u Džennetu, razlog su Resulullahovog šef’ata za sve one koji svoj život ukrase tom dovom i čestim salavatima.

Kada je u pitanju učenje istigfara bitno je naglasiti njihov svekoliki značaj, jer onaj ko dočeka kraj ramazana a ne bude zaslužio svojim djelima i iskrenom pobožnošću Allahov oprost, to ga još više može udaljiti od Allahove milosti i Njegovog magfireta. Učenje istigfara je posebno vrijedan ibadet, jer se kod nekih islamskih učenjaka istigfari porede sa rukjom. Kaže se da ljudski grijesi mogu biti uzrokom mnogih naših bolesti, te da se te bolesti, Allahovom voljom i milošću, otklanjaju čestim i iskrenim učenjem istigfara i donošenjem iskrene tevbe za ranije učinjene grijehe.

Molim Allaha dž.š. da nam ovih deset kratkih preporuka budu od koristi, te da primi sve naše ibadete i dobročinstva učinjena u ime Njega, oprosti nam naše pogreške, kako bi iz ovog časnog mjeseca izašli čisti od grijeha i ušli u okrilje Njegove milosti i blagoslova.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top