Prva godišnjica rada Vlade Crne Gore u sjenci sukoba koalicionih partnera, vanredni izbori nikad bliži

Piše: Adel Omeragić

Prošla je prva godina od kako je nova Vlada u Crnoj Gori, na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem, preuzela ulogu vršioca izvršne vlasti. Nakon 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), stranke okupljene oko Demokratskog fronta, Demokrata i GP URA-e, nakon pobjede na izborima u avgustu prošle godine, formirale su ekspertsku Vladu, koja je sumirajući učinke, funkcionisala veoma otežano, najviše zahvaljujući pogoršanim odnosima unutar same vlasti, piše Anadolija.

Crna Gora je 365 dana od formiranja Vlade danas bliža novim izborima ili nekom od modela prelazne Vlade. To je rezime političke krize koja je prisutna u Crnoj Gori od početka ove godine, a koja je posebno eksalirala posljednjih mjeseci, kada jedan od tri konstituenta vlasti, Demokratski front, bojkotuje rad parlamenta.
To je jedan od razloga zašto aktuelna Vlada nema perspektivu, jer svakim danom, DF i URA su sve dalje od bilo kakvog dogovora.

-Vladajuća većina bez dogovora-

I dok iz DF-a i Demokrata zagovaraju na promjenu modela sastava Vlade i prelazak na klasičnu političku Vladu, uslov GP URA je ostanak ekspertskog modela. Takva odluka je nedavno i narušila odnose URA-e, partije vicepremijera Dritana Abazovića i Demokrata, partije predsjednika Skupštine Alekse Bečića.
Međutim, nisu to jedini primjeri nesaradnje unutar partija vlasti. Aktuelni premijer Zdravko Krivokapić, koji je izabran sa liste DF-a, odavno je izgubio podršku ove grupacije. Međusobna prozivanja, optužbe za korupciju, pozivi na ostavku, sve je to bio dio “političkog dijaloga” između DF-a i Krivokapića u prethodnih 365 dana.
Kriza unutar same većine, rezultirala je da aktuelna opozicija sa 40 poslanika dodatno vrši pritisak kako bi Vlada premijera Krivokapića izgubila podršku. Upravo će se sredinom decembra naći zahtjev za smjenom Vlade, koji je podnio SDP.

Sva dešavanja oko nesaradnje konstituenta vlasti uticala su da su brojni reformski procesi u blokadi. Nema izbora članova Tužilačkog savjeta, jer ne postoji dogovor unutar vladajuće koalicije oko toga, iako je izbor članova Tužilačkog savjeta veoma važan za rad cjelokupnog pravosudnog sistema. Takođe, nije moguće dogovoriti dvotrećinsku podršku u vezi izbora sudija Ustavnog suda, predsjednika Državne izbore komisije, kao i u vezi promjene izbornog zakonodavstva.

-Rezolucija o genocidu u Srebrenici produbila podjele u Vladi

Ono što će ostati upamćeno kao sastavni dio rada Vlade za prvih godinu dana jeste da Crna Gora više od pola godine nema ministra pravde. Skupština je u junu razriješila Vladimira Leposavića, dotadašnjeg ministra pravde, zbog negiranja genocida u Srebrenici. Glasovima dijela vladajuće većine u Skupštini (Demokrate i URA), a uz glasove cjelokupne opozicije, Skupština Crne Gore je u junu usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Usvajanje rezolucije rezultiralo je da DF, koji važi za prosrpku partiju, bojkotuje rad Skupštine i ujedno to je bio i početak ozbiljne političke krize unutar same vladajuće većine.

-Manjinska Vlada kao privremeno rješenje-

Posljednjih 30 dana sve je aktuelnija priča o formiranju manjinske Vlade, koja se pominje kao rješenje za trenutnu krizu. Manjinska Vlada u političkim sistemima se upravo formira kada partije na vlasti ne sarađuju, a ona je jedan oblik prelaznog rješenja do održavanja novih izbora. Sve analize, ali i očekivanja političkih aktera upućuju da će građani Crne Gore tokom 2022. godine ponovo na birališta.

Politička kriza, koja svakodnevno dobija nove obrise, u drugi plan je gurnula rezultate u drugim oblastima. Crnogorska ekonomija bilježi oporavak, prognozira se rast od 10 odsto i to je pozitivan iskorak u radu Vlade. Turistička sezona bila je iznad očekivanja, prihodi od turizma su dodatno napunili budžet Crne Gore i to je dominantno uticalo na prognozirani rast ekonomije.

Nezaposlenost je i dalje visoka i to je posljedica pandemije koronavirusa. Otvaranje novih radnih mjesta ide sporo i Crnoj Gori su, da bi stopu nezaposlenosti svela ispod 20 odsto, potrebne strane investicije.

Kada je riječ o samoj pandemiji, Crna Gora je po procentu smrtnosti vodeća u svijetu na 100.000 stanovnika. Vakcinacija se odvija dosta usporenim tempom, iako postoji više vrsta vakcina.

Akos.ba