Priča o Tunisu: Maslinovo ulje i hurme karta za ekonomski napredak

Kaže se da je uspjeh znati kako preživjeti teška vremena. Malo je država koje možemo svrstati u kategoriju država koje su uspjele prevazići krizu. Da je Tunis jedna od takvih, rano je govoriti jer je u području koje je direktno izloženo opasnosti, ali je u fazi „izvlačenja“ iz ekonomsko-političke distorzije.

Proizvodnja maslinovog ulja se u Tunisu povećala za četiri puta u 2016. godini, čime je ova afrička zemlja postala drugi po veličini proizvođač u svijetu, nakon Španije, piše Olive Oil Times, prenosi portal poslovnisvijet.ba.

Ovo je prvi put da Tunis dolazi na drugo mjesto po proizvodnji maslinovog ulja. Također, proizvodnja citrusa i hurmi u Tunisu, kao i žetva žitarica, bilježe čak 80-postotno povećanje.

Kako prenosi rt.com, od početka 2016. godine izvezeno je 110.000 tona hurmi što je povećanje od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. „Vrijednost izvoza hurmi je procijenjena na 210 miliona dolara“, rekao je Anis Ben Rayana, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.

S druge strane, između 60 i 70 posto maslinovog ulja Tunis izvozi u EU, prvenstveno u Španiju i Italiju. Tunisko maslinovo ulje se izvozi u više od 60 zemalja širom svijeta, uključujući SAD, Kanadu, Francusku, Rusiju, Kinu i nekoliko arapskih zemalja, i to pod čak 80 različitih robnih marki.

Izvoz maslinovog ulja predstavlja 40 posto poljoprivrednog izvoza i 10 posto ukupnog izvoza Tunisa.

EU povećala izvozne kvote

Prema sporazumu između EU-a i Tunisa, izvoz maslinovog ulja iz Tunisa u EU podliježe kvoti od 56.700 tona godišnje.

Odluka Europske komisije je nastala nakon zahtjeva vlasti Tunisa da povećaju mjesečne izvozne kvote kako bi tuniski proizvođači mogli imati što je moguće više koristi od njihovih izvoznih potencijala, i to odmah nakon izvrsne berbe.

Europska komisija je u svom saopštenju istakla da daje političku i finansijsku podršku tuniskoj vladi za reforme potrebne za jačanje demokratskog napretka i rješavanje društveno-ekonomskih izazova.

Koliko god ovo bili odlični ekonomski pomaci za Tunis, ova država još uvijek trpi posljedice Arapskog proljeća koje se ogledaju u ogromnom padu turizma i smanjenju direktnih stranih investicija. Da bi uspjeli da ekonomiju oporave i vrate povjerenje stranih ulagača, politika će morati da razvije jače diplomatske odnose sa velesilama. Poznavajući stratešku igru velikih igrača, jasno je da je saradnja sa njima mač sa dvije oštrice tako da je razumljivo zašto je Tunis na oprezu.

Akos.ba