Književni kutak

Pravopis bosanskog jezika: 2. lekcija — crtica i dvotačka

3 CRTICA

  1. Crtica kao pravopisni znak stavlja se između sastavnih dijelovariječi. Kad se u novi red prenosi dio koji se rastavlja crticom, ispred njeg se piše crtica (tj. novi red počinje crticom).
  2. Crtica se piše izmedu sastavnih dijelova polusloženice:

bajram­-namaz, Zul-Karejn,
Kotor-Varoš, Gazi Husrev-beg, Husrev-begov, reisul-ulema, rok-muzika, sahat-kula, bosansko-njemačko-engleski (rječnik)

  1. Crtica se stavlja između sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem riječi bliskog ili suprotnog značenja:

hoću-neću, rekla-kazala, gore-dolje, kakav-takav. Tako se pišu i dva broja kojima se označavaju približne vrijednosti: dva-tri.

  1. Ukoliko je barem jedan od dijelova ovakvih izraza dvočlan, crtica se ne stavlja, nego se piše crta ili se ne stavlja nijedan znak rastavljanja:

htio —  ne htio / htio ne htio.

  1. Crticom se u cjelinu povezuju dijelovi onomatopejskih riječi i sl.:

ho-ruk, kas-kas-kas,
du-du-dum, klipa-klapa.

  1. Između samostalnih imeničkih veza (samostalnih s obzirom i na naglasak i na promjenu) ne piše se crtica:

žena heroj, žena radnica.

  1. Crtica se piše ispred dijela riječi koji se želi naročito istaknuli, ili se želi posebno obilježiti odsutnost onoga što označava imenica:

ne-bitak, ne-ja. Tako i: pseudo-Kinez i sl.

  1. Crtica povezuje dva prezimena ženskih osoba:

Nasiha Kapidžić-Hadžić.

  1. Crtica se ne piše između imena i nadimka muških i ženskih osoba kao ni između dvostrukih prezimena muških osoba:

Fadila Odžaković Žuta, Asim Ferhatović Hase, Avdo Karabegović Hasanbegov.

  1. Crticom se povezuju dijelovi poput slova (simbola) i brojki:

DC-9; tako je i ako se slovo ili brojka nalaze ispred cijele riječi: A-kolo, A­-vitamin, B-ulaz, C-kluč, E-mol, 20-godišnjica.

Ako je simbol ili brojka s desne strane cijele riječi, crtica se ne stavlja:

vitamin A, Teatar 55, Renault 5 (reno 5).

Tako se crticom odvajaju i nastavci iza brojke koja se piše umjesto riječi:

90-ih godina.

  1. Crticom se vezuju oblički i tvorbeni nastavci uz složene skraćenice čije su jedinice napisane velikim početnim slovima:

u ANU BiH-u, od CIA-e, iz UNICEF-a, iz ŽTP-a, od UNESCO-a, iz MUP-a, UNIS-ov.

Crticom se također vezuje složena skraćenica uz drugi dio polusloženice:

TV-program.

  1. Crtica se piše pri rastavljanju riječi na glasove:

(ž-e-n-i-c-a), morfeme (žen-ic-a) i slogove (že-ni-ca).

  1. Crtica se stavlja na kraju retka kad se dio riječi prenosi u novi redak (up. Rastavljanje riječi na kraju retka).
  2. Crtica se stavlja između brojki koje znače tekući račun i sl.:

10195-840-077-5023.

Uobičajeno je da se crticom odjeljuju i posljednje tri znamenke u telefonskome broju:

41-837, 210-578.

4 DVOTAČKA

  1. Kao pravopisni znak u užem smislu dvotačka ukazuje da tekst koji slijedi sadrži objašnjenje ili zaključak teksta koji joj prethodi, a piše se i ispred jedinica u nabrajanju, kao i ispred teksta koji se navodi. Kao pravopisni znak u širem smislu dvotačka se piše između brojeva kojima se iskazuje odnos.
  2. a) Dvotačka i objašnjenje teksta
  3. Dvotačka se stavlja ispred teksta koji je u ulozi objašnjenja rečeničnog niza, rečenice ili dijela rečenice:

Ta su župljanska sela lijepa: kuće grupisane, okrečene, voćnjaci gusti, vode pitome, ljudi mirni. (Ć. Sijarić, Bihorci)

  1. Dvotačka se stavlja ispred sažetoga iskaza ili zaključka koji je u ulozi objašnjenja prethodnog sadržaja:

Nastupio je dakle odlučan čas: boj ili mir (E. MuIabdić, Zeleno busenje)

  1. 33. Dvotačka se također stavlja ispred poslovica, zagonetki, defnicija, tvrdnji i sl. koje su uklopljene u rečenicu (samostalne rečenice u ulozi objašnjenja mogu početi velikim slovom):

Ne kaže se uzalud: ženiti se mladu rano je, a staru kasno je.

  1. Dvotačka može doći ispred objašnjenja koje zapravo služi razvijanju teksta:

Sjećam se: polazio sam “na škole “. (Z. Dizdarević, Majka)

  1. b) Dvotačka i nabrajanje
  2. 35. Dvotačka se stavlja ispred jedinica (riječi, brojeva, simbola, skupova riječi, rečenica i dr.) u nabrajanju:

Glasno niko ne govori ništa, već toliko samo da vatru nadjača — a šta bi imalo da se zbori, jer svršeno je, dućan je gotov sa svim onim štoje tamo bilo, a biloje svašta: soli, gasa, beza, koža, konopaca (…). (Ć. Sijarić, Bihorci)

  1. Dvotačka se piše obavezno iza nadređenoga pojma, a ispred
    jedinica (hiponima) u nabrajanju:

Tri su vrste ljudi: znalac o Bogu, tražitelj znanja na putu izbavljenja i narod obični koji pristaje uz pozivatelja svakog i ne traži da se prosvijetli svjetlom znanja, niti traži zaštitu oslonca pouzdana. (Ali ibn Ebi-Talib , Nehdžul-belaga; prievod R. Mahmutćehajić i M. Hadžić)

  1. Dvotačka se ne mora stavljati ispred jedinica u nabrajanju ukoliko se te jedinice normalno uklapaju u rečenicu:

Pogledom je obuhvatio Sedrenik, Vratnik, Kovače, Alifakovac i Bistrik.

  1. Dvotačka se ne stavlja iza naslova (kao što su: SADRŽAJ, POPIS, BIBLIOGRFIJA, LITERATURA) ispod kojih dolazi nabrajanje.
  2. Dvotačka se obično stavlja između naslova i podnaslova kao dijelova bibliografske jedinice (prva riječ podnaslova piše se velikim početnim slovom):

Muhamed Hadžiahić, Od tradicije do identiteta: Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana, Sarajevo, Svjetlost, 1974.

  1. c) Dvotačka i navođenje teksta
  2. Dvotačka se stavlja s desne strane teksta u koji se unosi navođeni tekst, a sam navođeni tekst (upravni govor) obilježen je navodnicima i s lijeve i s desne strane:

Kad su pozvali magarca na pir, odgovorio je: “Bezbeli treba vode ili drva.”

  1. d) Dvotačka kao pravopisni znak u širem smislu
  2. Kao pravopisni znak u širem smislu dvotačka se stavlja između brojeva kojima se iskazuje odnos, a čita se prema:

Utakmica je završena rezultatom 2:1 (tj. dva prema jedan, odnosno: dva jedan)

  1. Dvotačka se upotrebljava (umjesto tačke) na raznim uređajima (satovima i sl.) između broja koji označava sat i broja koji označava minutu, ili (ako je tačka iza broja koji označava sat) između jedinica nižega reda, tj. između brojeva koji označavaju minutu i onih koji označavaju sekundu; ovo je osobito često u označavanju vremena u sportu:

Za tu stazu trebalo mu je vrijeme od 31. 29:14 (tj. 31 minutu, 29 sekundi i 14 stotih dijelova sekunde).

Za Akos.ba priredio: Mirza Pecikoza

Povezani članci:

 

Povezani članci