Poseban arhitektonski izraz: Rekonstrukcija tuzlanske Šarene džamije se privodi kraju

Rekonstrukcija Behram-begove (Šarene) džamije u Tuzli polako se privodi kraju, a građani Tuzle svakodnevno svjedoče njenom obnavljaju i uljepšavanju, javlja Anadolu Agency (AA).

Projekat realizuju Generalna direkcija vakufa Republike Turske i Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH.

Šarena džamija je jedan od simbola Tuzle, nacionalni spomenik koji je uspio odoliti vremenu i slijeganju terena.

Elmedin Avdibašić, viši stručni suradnik za vakufe u Medžlisu islamske zajednice Tuzla, proveo nas je kroz historijat Šarene džamije u Tuzli.

“Behram-begova, Šarena ili Časna džamija prvi put se spominje 1548. godine, ali pretpostavke govore kako je izgrađena nekih 15-ak godina ranije. Utemeljitelj Šarene džamije nije poznat, ali je početkom 17. stoljeća Behram-beg osnovao svoj vakuf, a u vakufnami se kao dijelovi vakufa navodi i obnavljanje Časne džamije i novoizgrađene medrese”, kaže Avdibašić.

Medresu prvi put u pisanim dokumentima spominje biskup Olovčić 1674. godine, a gradnjom novih džamija u Donjoj Tuzli Časna džamija se prozvala i Atik džamija.

“Prema tim podacima Behram-beg je džamiju obnovio između 1669. i 1701. godine, a u blizini džamije nalazila se medresa i mekteb. Džamija, medresa i mekteb su izgorjeli u velikom požaru koji je zahvatio Tuzlu u septembru 1871. godine. Na temeljima džamije 1888. godine je izgrađena nova u pseudomaurskom maniru. Upravo spajanje tradicijske arhitekture i stranih utjecaja rezultirali su stvaranjem posebnog arhitektonskog izraza. Reljefna i slikana dekoracija, koja je jedna od glavnih odlika pseudomaurskog manira, na Šarenoj džamiji u Tuzli je jedna od najljepših u BiH”, ističe Avdibašić.

Šarena džamija će nakon rekonstrukcije dobiti kupolu kakvu je imala i 1888. godine. Inače, rekonstrukcija podrazumijeva sveobuhvatne radove od učvršćivanja temelja pa do osvježenja dekoracije. Također džamiji će biti vraćen i trijem koji je ranije uklonjen.

Akos.ba