Polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i odavanjem počasti na spomen-obilježju žrtvama otmice u Štrpcima danas je u Prijepolju obilježena 29. godišnjica od tog zločina, javlja Anadolu Agency (AA).
Pripadnici tzv. Vojske Republike Srpske su na današnji dan, 27. februara 1993. godine iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar, na stanici Štrpci (BiH), oteli i ubili 19 državljana SRJ i jedno NN lice. Od državljana SRJ, njih 18 su bili Bošnjaci, a jedan je bio Hrvat, svi su živjeli u Srbiji i Crnoj Gori.
Predstavnici opštine Prijepolje su na godišnjicu otmice, kao i prethodnih godina, primili članove devet porodica otetih i ubijenih putnika iz Prijepolja i njima će, u znak solidarnosti, biti uručena skromna novčana pomoć.
Porodice žrtava smatraju da država Srbija još nema snage da se obračuna s ovakvim događajima, i sudiće se, kako, očekuju samo počiniocima, a nalogodavci će ostati netaknuti.
Sinan Kajević, brat otetog Nijazima Kajevića, rekao je da bi želio da pronađe posmrtne ostatke svog brata i ode mu na mezar te da svake godine ovako daju izjave, svi obećavaju, a niko ništa ne realizuje.
“Nema nikakvih rezultata. Nismo još ništa saznali, ni gdje su kosti. Da odemo bar na mezar da se pomolimo, svi su veći poumirali, roditelji… Uvijek tužno i žalosno, niko se tako ne osjećao. Niko ne doživio šta smo mi diživjeli”, poručio je on.
Punomoćnik oštećenih članova porodica Marina Kljajić je rekla da je, što se tiče postupka pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, u toku dokazni postupak saslušanjem svjedoka, da se obnavlja jedno vještačenje te da će porodice žrtava, kroz ovaj ili poseban parnični postupak, podnijeti imovinsko-odštetni zahtjev.
Predsjednik Opštine Prijepolje Vladimir Babić je, nakon polaganja cvijeća na spomen-obilježju u naselju Šarampov, rekao da ovaj zločin ne smije da se zaboravi, mora biti upamćen i svih tih nemilih događaja se treba sjećati kako neko, nekom greškom, tako nešto ne bi ponovio.
“Zato smo ovdje i da poslije 29 godina pogledamo istini u oči i suočimo sa svim problemima koji su postojali i zauvijek su iza nas, jer smo mi jedni drugima najpreči, najbliži. Moramo sarađivati i jedni drugima vjerovati”, poručio je on, izrazivši očekivanje da se ovako nešto na ovim prostorima nikada više neće ponoviti.
Naglasivši da se radi o jednom od najgnusnijih i najmračnijih zločina u historiji države Srbije predsjednik Odbora za ljudska prava srbijanskog parlamenta Muamer Bačevac, narodni poslanik SDP-a iz Novog Pazara, je podsjetio da su, prema sudskim spisima, nalogodavci, oni koji su učestvovali i logistički sve pripremali bili predstavnici tadašnje države.
“Prolazi 29 mučnih i tegobnih godina za vas, njihove najbliže, bez malo tri decenije nade, beznađa i praznih obećanja i iščekivanja. Vaš život je mučilište vama koji tražite samo istinu, o vama najrođenijim, koji tražite zadovoljenje ovozemaljske i Božje pravde. Moraju se pronaći posmarni ostaci svih nevino ubijenih, dok je to još moguće. To je naš prvi zadatak da bi duše umrlih našle mir”, poručio je Bačevac.
Delegacija Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) je ranije danas u Prjepolju položila cvijeće na spomen-obilježje žrtvama iz stanice Štrpci.
Predsjednica Vijeća Jasmina Curić je u izjavi za medije izrazila saosjećanje s porodicama žrtava i pozvala sve Bošnjake da kroz političko djelovanje izgrade ambijent u kome će se osjećati sigurno kako se zločin ne bi ponovio.
“Danas smo ovdje da u ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća izrazimo saosjećanje s porodicama žrtava i pošaljemo poruku da Bošnjaci nikada neće i ne mogu zaboraviti zločine koji su vršeni nad njima. Danas smo tu da pokažemo da Bošnjaci ne smiju i ne mogu zaboraviti zločine koji su vršeni nad njima.Tu smo da se sjetimo i Sjeverina, Kukurovića, Bukovice i drugih zločina počinjenih nad Bošnjacima i njihovim porodicama”, rekla je Curić.
Ona je poručila da neće prestati da osuđuju organizovano saučesništvo tadašnjih državnih organa Republike Srbije i Savezne Republike Jugoslavije u planiranju, organizovanju i činjenju zločina nad Bošnjacima.
“Tu smo da se podsjetimo na politiku devedesetih, a ujedno da konstatujemo da se Bošnjaci i dalje ne osjećaju sigurno i da poruke koje redovno dobijamo podsjećaju da se zločini mogu ponoviti. Jasno nam je da će se svaki zločin, koji nije adekvatno osuđen, ponoviti. I danas poslije 29 godina Bošnjaci i dalje dobijaju direktne prijetnje, ovog puta od državnih službenika, od policajaca, koji nam poručuju da se raduju ako se u Sandžaku dese nova Srebrenica i Vukovar.
Predsjednica Vijeća je pozvala predstavnike bošnjačkih partija da kroz, kako je istakla, svoje političko djelovanje budu isključivi prema svim politikama koje nisu osudile, procesuirale, rasvijetlile i koje se jasno nisu ogradile od zločina nad Bošnjacima.
Počast žrtvama iz Prijepolja odali su i predstavnici bošnjačkih stranaka u Sandžaku, Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka, Sandžačke demokratske partije (SDP) i Stranke pravde i pomirenja (SPP).
Žrtve ovog zločina u Štrpcima su Esad Kapetanović, Iljaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina.
Orgnizacije za zaštitu ljudskih prava u Srbiji su posjetile da su do danas pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Ostale žrtve se i dalje nalaze u evidencijama nestalih lica.
Za ovaj zločin su do sada pravosnažno osuđene samo dvije osobe. Nebojša Ranisavljević, komandant dobrovoljačkog voda pod nazivom “Resavac” ili “Skakavac”, koji je bio dio Interventne čete Višegradske brigade VRS, osuđen je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Mićo Jovičić, pripadnik Višegradske brigade VRS, protiv koga je vođen postupak pred Sudom BiH, priznao je krivicu 2016. godine i osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu.
Za zločin u Štrpcima trenutno se vode postupci pred sudovima u BiH i Srbiji. Pred Sudom BiH u toku je suđenje osmorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade VRS, i Boban Inđić, komandant Interventne čete Višegradske brigade. Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je postupak protiv četvero pripadnika Višegradske brigade VRS koji se terete kao neposredni počinioci zločina u Štrpcima. Sudu u Srbiji trebalo je tri i po godine da potvrdi optužnicu protiv njih, podignutu u martu 2015. godine.
Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, do danas ne uspjevaju da dobiju status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im omogućio skromnu materijalnu podršku, kao i priznanje patnji koje su preživjeli. Važeći Zakon o boračko-invalidskoj zaštiti na nekoliko nivoa onemogućava sticanje statusa civilne žrtve rata i civilnog invalida, i višestruko diskriminiše civilne žrtve u odnosu na vojne. Između ostalog, žrtvama zločina u Štrpcima Republika Srbija ne priznaje status civilnih žrtava rata jer su stradale na teritoriji druge države. Na neadekvatnost postojećeg zakonskog rješenja i njegovo diskriminatorno sprovođenje već godinama ukazuju žrtve i njihova udruženja, FHP i druge nevladine organizacije.
Lokalna samouprava u Prijepolju podigla je 2009. godine spomen-obilježje posvećeno devetorici ubijenih iz Prijepolja i dodijelila simboličnu novčanu pomoć njihovim porodicama, dok lokalni zvaničnici učestvuju u organizaciji i obilježavanju godišnjice otmice.
Akos.ba
