Poricanje genocida kao sistemsko prikrivanje zločina

Osvrt na knjigu „NEGIRANJE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA“, mr. Elvedina Mulagića

Izdavač: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Godina izdavanja: 2014/2015

Piše: mr. Kemal Obad

U stručnoj literaturi koja se tiče izučavanja genocida u Bosni i Hercegovini do sada smo imali priliku susretati se sa knjigama dokumentarno-arhivskog karaktera poput sakupljenih zbirki svjedočanstva žrtva genocida iz svih dijelova Bosne i Hecregovine, kao i naučno-istraživačkim knjigama koje genocid proučavaju sa aspekta različitih grana prava i drugih naučnih discplina. Iako je negiranje genocida bilo u fokusu određenih objavljenih naučnih radova, kao i segmenata već objavljenih općih knjiga o zločinu genocida, kroz knjigu mr. Elvedina Mulagića prvi put se susrećemo sa konciznim i fokusiranim naučnim pregledom onoga što se podrazumjeva pod terminom negiranja genocida. Obzirom da se u stručnoj literaturi „negacija genocida“ smatra 8. fazom genocida, jer se zapravo samim takvim činom pokušava prikriti zločin, dehumanizirati žrtve, a zločince osloboditi odgovornosti i povezanosti sa zlodjelom, E. Mulagić nas, nakon definiranja genocida kroz naučnu strukturu, te rezolucije i dokumente, najprije upoznaje odakle historijski počinje faza negiranja genocida i od kada seže takva pojava u historiji čovječanstva.

Ono što je posebno u središtu Mulagićevog istraživanja jeste negiranje genocida nad Bošnjacima, prikazujući nam historijski kontinuitet genocida, te uzroke i korijene. Analizirajući višedecenijski proces dehumanizacije Bošnjaka kao naroda, pokušaja poništavanja bošnjačkog identiteta, autor nas upoznaje šta je zapravo suština cjelokupnog procesa kojeg dovodi do negiranja genocida, sa osvrtom i na slučejeve pokušaja negiranja i van okvira Zapadnog Balkana. Stradanja žrtava u procesu negiranja genocida nastoji se svesti na prejudiciranje žrtve u borca, samim tim postavljajući legitmitet da zapravo broj žrtava nije onaj koji se postavlja kao činjenički već znatno manji, i da u ukupnom zboru broja žrtava značaj broj je boraca koji su se kao vojnici borili u „legitimnom“ ratu. Mulagić je prikazom dostupnih dokumenata iz različitih svjedočenja kao i presuda koje su izreče pred haškim tribunalom pokazao kako takvi pokušaji predstavljaju jedan od sastavnih procesa negiranja cjelokupnog zločina genocida, sa osvrtom na minimiliziranja genocida na područje Srebrenice. Autor nam koncizno objašnjava kroz sva poglavnja knjige da relativiziranje krivice za počinjen genocid ima za cilj prikrivanje ključnih aktera, ideologija i politika koje su bile sastavni dio sistemskog ubijanja i protjerivanja Bošnjaka.

Važan segmenat knjige jeste i autorovo objašnjenje pojma „etničkog čišćenja“ koje je masovnijim korištenjem u okviru međunarodne diskusije o genocidu u BiH predstavljalo generalizaciju sveukupnog zločina koji se dešavao u vrijeme sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Pored uloge ovog pojma da direktira izvršenje genocida, mobilizira šire narodne mase, pojmom se nastoji prikriti ili eufemizirati počinjeni genocid, što u konačnici predstavlja jedan od instrumenata da se u međunarodnom krivičnom pravu ova dva pojma pretvore u sinonime. Naravno, autori istraživači studija genocida pojasnili su razlike i ukazali njihove upotrebe u različitim kontekstima, a u prilog tome Mulagić nas podsjeća i na izjave bosanskih Srba, osuđenih ratnih zločinaca kada govore o „čišćenju“ područja BiH, što čitateljstvu daje širu sliku koliko se pojam relatizovao tokom perioda 1992-1995. godine.

U nizu značajnih doprinosa i priloga izučavanju zločina genocida u Bosni i Hercegovini, istraživački poduhvat mr. Elvedina Mulagića proširuje nam saznanja o ovoj vremenski i prostorno neogračenoj tematici koja treba biti sastavni dio čitanja i izučavanja kod Bošnjaka, posebno mladih. Negiranje genocida, kao i svako prikrivanje i minimiziranje na zločin „jedne grupe“, paravojnih formacija ili pojedinaca, predstavlja jedan elemenat cjelokupnog mozaika studija genocida koje u našoj javnosti ne mogu samo ostati unutar akademskih okvira, već postati stalna literatura koja ima za cilj očuvanje sjećanja i istine. Ova knjiga upoznaje nas sa onim što se desilo, sa onim čemu Bošnjaci i šira svjetska javnost svjedoči i danas, ali i ostavlja nam testament šta možemo uraditi da bismo izgradili bolja vremena koja nam slijede. Štoviše, nastoji nas sačuvati od onoga čemu je čovjek često nepravedno sklon – zaboravu i potiskivanju pamćenja, ukazujući nam da svako novo saznanje o zločinu genocida jeste i razumjevanje kako djelovati na prevenciju genocida u budućnosti.

O AUTORU KNJIGE

Elvedin MULAGIĆ rođen je 1971. godine u Mokrinama, općina Hadžići. Diplomirao je 2002. godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (odsjek: Odbrana i sigurnost), a na istom fakultetu je i magistrirao 2013. godine na temu “Poricanja genocida nad Bošnjacima počinjenog u periodu 1992-1995.“ Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je pripadnik Armije RBiH. Za ispoljenu hrabrost i doprinos u odbrani od agresije odlikovan je najvećim ratnim priznanjem „Zlatni ljiljan“.

Godine 1995. proizveden je u čin natporučnika Armije RBiH. Profesionalni vojni angažman nastavio je i u postratnom periodu u Vojsci FBiH, a kasnije u OS BiH, obavljajući niz štapskih i komandnih dužnosti. Tokom profesionalne vojne karijere pohađao je više međunarodnih edukacija, od kojih vrijedi posebno istaći Napredni sigurnosni studij u „Maršal-centru“ u Garmishpartenkirchenu, Njemačka, u periodu septembar-decembar 2007. godine, trosedmični kurs „Logistička podrška u UN misijama“ u Maleziji 2010. godine, dvosedmični kurs „Standardizacija u NATO-u“ u Varšavi 2010. godine.

Na službi je u Upravi za logistiku ZŠ OS BiH u činu majora. Tokom 2013. i 2014. godine učestvovao je u mirovnoj misiji UN-a u DR Kongo kao vojni posmatrač. Osim negiranja genocida, u njegovom istraživačkom fokusu su zločini protiv čovječnosti, međunarodno humanitarno pravo, te kršenja osnovnih ljudskih prava.

Autor ove vrijedne studije je portalu Akos.ba ustupio određene odlomke koje ćemo u narednom periodu objavljivati.

Akos.ba