Pojava koja otežava njihovu borbu: Lažne fotografije zločina nad Rohinjama

Autor pod nadimkom “Slobodni strijelac” objavio je na svom blogu odličnu analizu opasnog ponašanja mnogih korisnika društvenih mreža. Riječ je o širenju lažnih informacija, fotografija i video snimaka o stradanju Rohinja muslimana u Burmi. U nastavku prenosimo spomenutu analizu.

Za najveći dio fotografija koje ovih dana kruže društvenim mrežama prikazujući stravične zločine nad narodom Rohinja u Mijanmaru/Burmi sa sigurnošću možemo utvrditi da nisu autentične. Jedne su nastale negdje drugo, druge u nekom ranijem periodu, ali rijetko koja – ako ijedna – tokom aktuelnog vala nasilja u toj zemlji na jugoistoku Azije.

Nasilje koje je prošlog mjeseca eskaliralo u mijanmarskoj provinciji/državi Rakithe, naseljenoj pretežno Rohinja muslimanima, progonjenom i obespravljenom manjinom u toj zemlji, ovih dana postalo je jedna od top-tema i u domaćim medijima. Šta se tačno dešava u Mijanmaru teško je sa sigurnošću tvrditi s obzirom da vladine snage ne dozvoljavaju ulazak novinarima u pomenuto područje. Bosanskohercegovački mediji su prenijeli ono što pišu i najpoznatije svjetske kuće poput BBC-a, Deutsche Wellea ili Al Jazeere: kako je u posljednih mjesec dana najmanje 400 osoba ubijeno, a više od 100 hiljada Rohinja muslimana napustilo svoje domove bježeći od nasilja koje nad njima provodi vojska.

Nedvojbeno je da se u Mijanmaru trenutno dešavaju brojni zločini i kršenja ljudskih prava, kao i u svim drugim oružanim sukobima, no koliki su stvarni razmjeri toga u ovom trenutku niko ne može znati. Da ponovimo, strane nevladine organizacije i mediji ne mogu ući u Rakithe, a detaljna provjera svih informacija koje se pojavljuju na internetu traži više znanja i vremena nego što ga većina nas ima.

Upravo to – provjera tačnosti informacija prije njihovog prenošenja – je posao novinara. I dok se najčitaniji bh. portali drže onog što su objavile svjetske agencije i potvrdili UN-ovi zvaničnici, društvene mreže su se još jednom pokazale kao prostor u kojem je nemoguće kontrolisati širenje dezinformacija. Ovog puta radi se o fotografijama koje navodno prikazuju stravične zločine nad Rohinjama u Mijanmaru i kojih je svakim danom sve više. Neke od njih su, nažalost, preuzeli i objavili pojedini – doduše – manje poznati portali.

Jednostavnom pretragom autentičnosti fotografija pomoću stranica poput Google images ili Yandex-a vrlo brzo možemo sa sigurnošću utvrditi koje od tih fotografija su nastale tokom posljednje eskalacije nasilja u Mijanmaru. Odgovor je – gotovo nijedna.

Ova fotografija je nastala 2006. godine i to u Ekvadoru, gdje su mještani jednog sela predvođeni svećenikom (krajnje desno u crnom) na brutalan način kaznili lokalnog kradljivca. Lopov je završio u bolnici s opekotinama na nogama, prenio je Dailymail vijest prije 11 godina. Ipak, slika je završila u brojnim postovima na društvenim mrežama kao jedna od onih koje prikazuju nasilje u Burmi.

Na ovoj fotografiji jesu muslimani, ali ne Rohinje. Nastala je na Tajlandu u oktobru 2004. godine, gdje je policija uhapsila više stotina muslimana tokom jednog protesta. Prema navodima britanskog Telegrapha, 80-tak ljudi je tom prilikom izgubilo život, najčešće uslijed gušenja.

Fotografija koju možemo vidjeti u najvećem broju objava o stradanju Rohinja u Mijanmaru i koja “predstavlja” dokaz kako zločine nad muslimanskom manjinom provode čak i budistički svećenici. Međutim, istina je da ona nema veze s Mijanmarom i Rohinjama. Nastala je u aprilu 2010. u kineskoj provinciji Qinghai, koju je u to vrijeme pogodio zemljotres od 6.9 stepeni po Rihteru, odnijevši preko 2000 života. Na fotografiji je prikazan tibetanski obred spaljivanja mrtvih. Autor slike Guang Niu osvojio je drugo mjesto u Worldpressphoto natječaju u kategoriji “novinska fotografija”.

Slika mrtvih ljudi izvučenih iz rijeke za koje se navodi da su Rohinje “preplavila” je twitter, česta je i na Facebooku. No, pregledom ove fotografije u većoj rezoluciji možemo primjetiti da su oblik glave i veličina tijela netipični za izgled ljudi s jugoistoka Azije. Ova fotografija se takođe pojavljuje u jednom twitter postu o stradanju Rohinja iz novembra 2016. godine. Čak i ako su na njoj stvarno Rohinje, što je malo vjerovatno, ona sigurno nije nastala u proteklih mjesec dana.

 https://twitter.com/henao_212/status/800268075106828288  

Još jedna fotografija za koju se malo pažljivijim pregledom može utvrditi da nema veze s trenutnim dešavanjima u Mijanmaru. Vojnik koji se nalazi krajnje desno je bijelac, a vojničke odore su znatno drugačije od onih koje koristi mijanmarska vojska. Detaljnijom google pretragom fotografije pronaći ćemo da ona potječe iz meksičkog filma “Voces Inocientes”.

Potresna fotografija obješene dvoje djece i jednog muškarca. Google images pretraga nas u ovom slučaju dovodi do Nepala, gdje je fotografija prvi put objavljena u julu 2016. godine. Izgled i odjeća žrtava i drugih osoba na fotografiji je druga jaka indicija da se najvjerovatnije ne radi o Rohinjama.

Ni na ovoj fotografiji nisu žrtve Rohinje, već lopovi u Kambodži nad kojima je bijes istresla okupljena gomila. Navodno su ih i ubili, događaj se zbio još 2010. piše Metro.co.uk.

Srceparajuća fotografija jednogodišnjeg djeteta koje plače i puza pored majčinog mrtvog tijela potječe iz videa objavljenog na Youtube platformi u maju ove godine. U opisu videa se navodi da je snimljen u Indiji, no drugi izvori navode da je potresna scena snimljena u Pakistanu.

Slika ugljenisanih tijela majke i dijeteta je iz Nigerije, najvjerovatnije iz januara prošle godine kada su pripadnici Boko Harama u jednom selu ubili 86 civila od kojih su neki živi spaljeni.

Fotografija obješene djece vrlo vjerovatno je snimljena na Šri Lanci. Na stranicama koje pišu o zločinima Tamilskih tigrova u toj zemlji ova fotografija je objavljena još 2013. godine.

Pored ovih deset, analizirao sam i niz drugih fotografija u objavama u vezi sa aktuelnim dešavanjima u Mijanmaru od kojih su neke na hiljade puta podijeljene na društvenim mrežama, no niti za jednu se sa stopostotnom sigurnošću ne može tvrditi da je autentična. Autentične su tek fotografije i snimci iz Bangladeša gdje fotoreporteri imaju mogućnost snimanja Rohinja koji su izbjegli iz Mijanmara. No, niti novinari niti humanitarni radnici nemaju pristup provinciji Rakithe, a upitno je da li je na tom području i u kojoj mjeri moguće pristupiti internetu?!

Čini se da nikad prije nije bilo toliko dezinformacija i da nikad nije bilo teže običnom čovjeku da zna pravu istinu o događajima u svijetu. Propagande i lažnih vijesti je bilo oduvijek, no ekspanzija interneta i razvoj društvenih mreža omogućili su da naprosto svako može postati izvor (lažne) informacije. Takođe, zahvaljujući razvoju tehnologije, posebno alata za manipulaciju audiovizuelnim materijalom, danas je lakše nego ikad dati na “vjerodostojnosti” lažnoj vijesti potkrijepljujući je “dokazima” u vidu fotografija ili videa. Odgovornost novinara je da višestruko provjere vjerodostojnost svake vijesti, fotografije i videa, ali kakvu odgovornost imaju korisnici društvenih mreža? Pogotovo kada se radi o širenju informacija koje mogu izazvati frustracije kod ljudi ili potaknuti vjersku i nacionalnu mržnju?

saff