Podjele uzimaju danak: Odsudni izbori za opstanak prijedorskih Bošnjaka
Sudeći po trendu koji vlada posljednjih 20 godina, politički podijeljeni Bošnjaci s prostora ove izborne jedinice, koju sačinjavaju Krupa na Uni, Bosanski Novi, Prijedor, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica i Oštra Luka, bez većeg odziva biračkog tijela teško da će dobiti svog predstavnika u zakonodavnim organima vlasti
Piše: Sudbin Musić
Predizborna utrka u Prijedoru započela je u punom jeku puno prije zvaničnog početka kampanje. Društvene mreže odavno su preplavljene fotografijama kandidata, plakatima stranaka i koalicija ispod kojih podijeljeno biračko tijelo žustro komentira, svađa se, podržava i kontrira. Sudeći po komentarima, prednost se daje ljepšima i na mrežama aktivnijim kandidatima, ali i onima koji su na plakatima krupno istakli svoje titule.
ANTAGONIZMI I RAZOČARENJA
Svi se kandidati nadaju prolasku i dobro plaćenoj poziciji. S druge strane, položaj njihovih sunarodnjaka u ovom entitetu odavno nije bio lošiji. Sumnjamo kako su birači, posebno povratnička populacija, izvukli neke pouke nakon svih poslijeratnih izbora. Štaviše, sudeći po ponudi kandidata, poput mlađahne Ivane Lovrić, upamćene po četverogodišnjem mandatu bez ijedne progovorene riječi, nisu naučili ništa. Pouke nisu izvukle ni stranke i koalicije, pogotovo kandidati koji su na prošlim izborima kažnjeni gubitkom neke od pozicija. Biračko tijelo i dalje se potcjenjuje. Za Ivanu se, doduše, uopće ne bi ni znalo da ne postoje entuzijasti koji i za praćenje nerada stotina parlamentaraca na tri nivoa vlasti imaju dovoljno živaca.
Iz prijedorske perspektive i sudeći po reakcijama na društvenim mrežama, kod velikog broja Prijedorčana i Kozarčana vlada razočarenje. Stekao se dojam da se vještim kadrovskim pozicioniranjem, manipulacijama i predizbornim inžinjeringom ovaj dio bošnjačke populacije ponovo uskraćuje za bilo kakvu od važnijih pozicija unutar bošnjačkog korpusa. Na prostoru manjeg bh. entiteta Prijedor je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, bio šesta općina u BiH. Prema posljednjem popisu, općina s najviše Bošnjaka s ovu stranu entitetske granice. Bošnjaci nekadašnje općine, a danas Grada Prijedora, čine 67% ukupnog bošnjačkog biračkog tijela u izbornoj jedinici broj jedan.
Sudeći po trendu koji vlada posljednjih 20 godina, politički podijeljeni Bošnjaci s prostora ove izborne jedinice, koju sačinjavaju Krupa na Uni, Bosanski Novi, Prijedor, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica i Oštra Luka, bez većeg odziva biračkog tijela teško da će dobiti svog predstavnika u zakonodavnim organima vlasti. U utrci za potpredsjednika manjeg bh. entiteta favoriti s područja Prijedora jesu Ramiz Salkić, Ćamil Duraković te Jusuf Arifagić, biznismen iz Kozarca i predstavnik NBL-a.
Nakon agresije na BiH, rijetki Prijedorčani bili su imenovani na mjesta ministra, zamjenika, savjetnika, poslanika… Odlaskom iz politike Sejada Čirkina te smrću Muharema Murselovića, za nekoga glasnijeg rijetko se kada čulo, bez uvrede poslaniku Behzadu Čirkinu. Ostali su bili nijemi ili anonimni, za neke se uopće nije ni znalo da su iz Prijedora. Nakon isteka mandata Senije Kapetanović u Parlamentu BiH prije ravno 12 godina, završena je priča o Prijedorčanima u najvišem zakonodavnom tijelu u državi. Odnos ministara, do mandata federalnog ministra Edina Ramića, bio je maćehinski. Jedino je Ramić pokazao da ga zanimaju problemi povratnika na ova područja. To će vam potvrditi i većina običnih građana.
Ipak, pitanje je koliko su za sve to što im se dešava(lo) i Prijedorčani krivi. Ne samo zbog lokalnih animoziteta, kompleksnosti teritorije grada, historijskih previranja, načina na koji su komunističke vlasti formirale sadašnje gradske granice… Ove je godine biračima ponuđeno nekoliko lista i političkih subjekata, među kojima veće šanse za eventualni prolazak imaju kandidati s liste Zajedno za BiH, zatim Proeuropskog bloka, stranka PDA, koja nastupa samostalno, te NBL. Senad Bratić (SDA), aktuelni potpredsjenik NSRS, za Stav kaže kako je uvjeren da će SDA i dalje držati primat u Bošnjaka, te da će i ovaj put pobjednički obilježiti okončanje izbornih rezultata.
“Šefik Džaferović je definitivno favorit za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, a uvjeren sam da ćemo osvojiti najveći broj mandata u državnom i Parlamentu FBiH.” Ipak, skeptičan je glede broja mandata Bošnjaka s područja entiteta RS, ponajviše zbog činjenica da su na ovom području za izbore prijavljena četiri politička subjekta koja računaju na bošnjačke glasove. “Uvjeren sam da će s našeg područja proći najmanje jedan u Parlament BiH, te da će Ramiz Salkić dobiti mjesto potpredsjednika RS, ali su očekivanja pojedinaca s naše izborne jedinice za Narodnu skupštinu Republike Srpske zaista prevelika”, smatra Bratić. Naglašava da ovom posebno doprinose antibošnjačka djelovanja koja, očito bez ikakve potrebe, plasiraju određene političke opcije s ovu stranu entitetske granice, kao i nelogične koalicije, poput Proeuropskog bloka.
“Kada uzmete u obzir činjenicu da se na ovaj način, prije svega, dijeli biračko tijelo, automatski se smanjuju šanse bilo kome od nas da dobije direktni mandat. Onda nam se pojavljuju kompenzacijske liste na kojima je u ime Proeuropskog bloka nosilac liste Vojin Mijatović, čovjek sumnjive prošlosti i namjera, dojučerašnji kadar NDP-a. Svaki glas Proeuropskom bloku Bošnjaka Prijedora ide ni manje ni više nego Mijatoviću”, ogorčeno će Bratić.
Uvjeren da će ipak kao nosilac liste Zajedno za BiH dobiti mandat te da će mu se pridružiti još neko od kandidata s liste, Bratić ističe da je i pojava stranke PDA dio antibošnjačkog rada i djelovanja i podvala Mirsada Kukića Bošnjacima manjeg bh. entiteta. “Žalosna je činjenica da situacije poput ove dovode do rasipanja bošnjačkih glasova, čime se direktno dovodi u pitanje naš politički kapacitet”, kaže Bratić, te dodaje da će i Nezavisna bosanskohercegovačka lista, koju predvodi Jusuf Arifagić, tome doprinijeti minornim rezultatom.
Njegovo mišljenje dijeli i trenutni delegat u Vijeću naroda RS Anita Hodžić (SDA). “Nažalost, mislim da ste u pravu. Glasovima Proeuropskog bloka podržavaju se lica s kompenzacijske liste, na kojoj je naš Mirsad Duratović tek četvrti. Cilj je da sedmi narodni poslanik s naše jedinice ne bude Bošnjak, osim ako nije podoban vladajućoj strukturi u RS‑u”, kaže Hodžić.
ANTIBOŠNJAČKO DJELOVANJE
Favorit Mirsada Kukića s izborne jedinice broj jedan, doktorica Azra Pašalić, ako je suditi po izbornom inžinjeringa u poslijeratnom periodu, ali i simpatijama koje uživa u jednom dijelu prijedorske populacije, očito ima najsigurnije isplaniran mandat. Pogledom na kompenzacijske liste očito je da je i jedini Bošnjak iz Prijedora iz ove izborne jedinice koji je nosilac i kompenzacijske liste.
“PDA nije i ne može biti dio bilo kakvog antibošnjačkog djelovanja. Zahvaljujući PDA, u Prijedoru će biti stvorena nova partija koja će, prije svega, pomoći zapošljavanju ljudi i olakšavanju života Bošnjaka s područja Zapadne Bosne. Pokušat ćemo prenijeti svoja višedecenijska iskustva i uložiti svoj napor da Bošnjaci ovdje opstanu, a da Bošnjake s ovog područja konačno predstavljaju njihovi ljudi, za razliku od dosadašnje prakse zastupanja naših interesa licima s područja Istočne Bosne i u većem broju slučajeva onih koji uopće ne žive u manjem bh. entitetu”, tvrdi Pašalić, ogorčena optužbama za antibošnjačko djelovanje. “Spadam u red prvih povratnika i prva sam doktorica povratnica. Stojim na usluzi svom narodu već 20 godina u Prijedoru. U struci sam profesionalac, u politici sam se, kao dobar političar, trudila da za svoj narod izvučem najviše moguće, s obzirom na to da su Bošnjaci ovog dijela manjeg bh. entiteta godinama prepušteni samima sebi.”
Mirsad Kukić se posredstvom svojih ljudi s ovog područja očito potrudio osigurati glasove za svoj politički projekt. Njegovoj stranci pridružili su se i nekadašnji kadrovi SDA, folk‑zvijezda Halid Muslimović, “humanitarac” Zijad Čanić te Fehret Terzić, nekadašnji kadar SDP-a i delegat u Vijeću naroda RS. Azra Pašalić, nekadašnji kadar Stranke za BiH i SDP-a, između ostalog, i bivša je dugogodišnja predsjednica gradske skupštine u dva mandata.
Kandidati Proeuropskog bloka na naša pitanja nisu odgovorili. Nosilac liste Mirsad Duratović bio je zauzet i na putu. Ovaj nekadašnji narodni poslanik Stranke za BiH aktualni je odbornik u Skupštini Grada Prijedora. Kadar je DF-a. Dugogodišnji je borac za ljudska i prava žrtava genocida. Predsjednik je Udruženja logoraša “Prijedor92” te Regionalnog Saveza udruženja logoraša regije Banja Luka. U genocidu u Prijedoru ubijeno je devet članova njegove porodice, potomaka njegovog dida Husnije. Maloljetni je logoraš logora Omarska, Manjača i Trnopolje. Uživa veliko poštovanje kod građana, posebno onih van Bosne i Hercegovine. Važi za osobu koja izbjegava konflikte i sigurno će dobiti veliko povjerenje biračkog tijela.
Dosadašnja iskustva pokazala su da za direktan mandat u Narodnoj Skupštini RS treba oko 5.000 glasova iz izborne jedinice broj jedan. Za direktan prolazak u skupštinske klupe i Bratiću i Duratoviću, ali i svim ostalima, trebat će zaista puno sreće. Senad Bratić naglasio je da je toga svjestan. Duratović nam je jednom prilikom kazao da mu je u konkretnom slučaju problem lokalni antagonizam te da je uvjeren da će dobiti najveći broj glasova iz inostranstva. Međutim, šta će se dogoditi ako niko od Bošnjaka ne dobije direktan mandat?!
Azri Pašalić, ovisno o uspjehu PDA, prolaz je u NSRS dodatno garantiran brojem 1 na kompenzacijskoj listi ove stranke. Koalicija Zajedno za BiH nema prepoznatljivog kandidata s ovog područja na kompenzacijskoj listi, osim neslavne Ivane Lovrić. Proeuropski blok će tako, u konkretnom slučaju, krajnje naivno postati najveća podrška opasne igre za bošnjačkim biračkim tijelom u svojoj izbornoj jedinici. Nažalost, vrlo je moguće da će sve simpatije, koje kod većine onih uopće zainteresiranih za glasanje s područja Prijedora i njegovih Bošnjaka rasutih širom svijeta, žrtava genocida, preživjelih logoraša i članova porodica civilnih žrtava definitivno uživa Mirsad Duratović, na veoma podmukao način pokupiti ni manje ni više do Vojin Mijatović.
Nekadašnji zamjenik ministra civilnih poslova i član NDP-a naprasno je pristupio SDP-u BiH. U svom prvom javnom istupu friški SDP-ovac nezgrapno je pojasnio zašto se odlučio na ovaj korak, pravdajući se pritom da to nema nikakve veze s prethodnom posjetom Nermina Nikšića Miloradu Dodiku. Mijatović, potpredsjednik GO SDP-a BiH, pred kraj prošle godine poručio je kako je bitno slaviti neustavni praznik 9. januar, te da je potrebno, umjesto 25. novembra, za Dan državnosti BiH naći neki kompromisni datum. “Da budem potpuno iskren, ljudi u Republici Srpskoj slavit će 9. januar bez obzira na odluke Ustavnog suda, ovakve ili onakve. Ja se slažem s tim, da budem potpuno iskren,” izjavio je Mijatović.
Da tragedija bude veća, Vojin Mijatović će implementacijom ovako skrojenog Izbornog zakona, koji ostavlja ogroman prostor manipulacijama i inžinjeringu, ali i zbog te naivnosti prijedorskih političkih subjekata, veoma lahko pokupiti svu patnju prijedorskih žrtava genocida i postati njihovim predstavnikom u NSRS, s ko zna kakvim namjerama. Mudro izigrano bošnjačko biračko tijelo Prijedora ostat će, po svoj prilici, ponovo bez ijednog Bošnjaka na bilo kojoj od pozicija u najvišim zakonodavnim tijelima u državi i entitetima, osim eventualnog prolaska režimu podobnog.
