U FokusuVijesti iz zemlje

Počinje zimsko računanje vremena: U nedjelju kazaljke pomjerite za sat unazad

U noći sa subote na nedjelju počinje zimsko računanje vremena, tako da će se kazaljke na satu pomjeriti 60 minuta unazad. Tako će se vrijeme u 3 sata iza ponoći računati kao dva.

Ljetno računanje vremena se završava u nedjelju, 31. oktobra, pomjeranjem za jedan sat unazad.

Historija ovog naizgled nebitnog fenomena seže nekoliko stoljeća unazad. Početkom Prvog svjetskog rata, Njemačka prihvaća ljetno računanje vremena, nakon čega joj se pridružuje i Velika Britanija, a potom i Sjedinjene Američke Države (SAD) i druge države, no dobar ih je dio od pomjerenja kazaljki nakon rata odustao.

Ljetno računanje vremena prvi je put 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista “Journal of Paris”, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima.

Upotrebu ovog sistema je predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine.

Međutim, neke savezne države u SAD-u i Kanadi ne primjenjuju ni danas ljetno i zimsko računanje vremena, poput Arizone ili Saskatcewana. Zemlje Evropske unije uvele su ljetno računanje vremena sedamdestih godina, dok je bivša Jugoslavija tu metodu počela primjenjivati 1983. godine.

Republika Turska uvela je stalno ljetno računanje vremena i za razliku od ranijih godina neće primjenjivati vraćanje kazaljki na satovima u skladu sa zimskim računanjem.

I Rusija je prije pet godina odustala od redovnog pomjeranja kazaljki, ali se ni ona nije vratila na standardno zimsko vrijeme, već je ostala na ljetnom.

Studije ukazuju na to da nakon pomicanja sata u oktobra kod ljudi prve dvije do tri sedmice bilježi usporavanje rada srca, vjerojatno zbog osjećaja da smo dobili više vremena, pa je stres manji.

Zimsko doba nosi i činjenicu da vani prije pada mrak, pa treba voditi računa da to može izazvati umor, pospanost i manjak koncentracije. Postoje studije koje pokazuju da u 30 dana nakon pomicanja sata zimi raste broj prometnih nesreća, pa je potreban povećan oprez u saobraćaju i na odgovornijim poslovima.

Prelaskom na zimsko računanje vremena nastupit će i promjena u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova u obračunu potrošenje električne energije, ali o tome se tek treba izjasniti JP Elektroprivreda BiH.

Iako je Europska komisija još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata to se još nije dogodilo, jer se države članice o tome još nisu usaglasile.

Akos.ba

Povezani članci