Osvrt: Izbori u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj

Tada je prezentirano stanje u organizacionom smislu unutar IZBNj koja okuplja 76 džemata i preko 15 hiljada porodica, ali i vizija organizacione koncepcije za budućnost. Na osnovu Platforme, Mešihat je uz stručnu pomoć pokrenuo aktivnosti s ciljem reorganizacije IZBNj kroz izradu i dopunu odgovarajućih normativnih akata. Na zadnjem zasjedanju Sabora IZBNj u maju 2015. god., kojem je prisustvovao najveći broj sabornika, tj. delegata iz džemata, konačno su usaglašene i usvojene predviđene reforme.

Pravni osnov

Usvojen je novi Statut IZBNj sa pratećim normativnim aktima, koji predviđa funkcionalnije i efikasnije ustrojstvo i djelovanje Zajednice na svim nivoima. Uspostavljen je tzv. srednji nivo Zajednice, tj. medžlis (MIZ), koji će ubuduće voditi računa o kvalitetnijoj međudžematskoj saradnji, ali i jasnijem djelovanju po pitanju društveno-političkih procesa. Također, usvojen je standardizirani džematski statut koji predviđa: standardizaciju normativnih okvira, zaštitne mehanizme po pitanju vakufske imovine i institucionalno-organizacionu kompatibilnost sa Rijasetom IZ u BiH. Proces reorganizacije trebao bi da, u organizacionom i pravnom smislu, svoje upotpunjenje dobije usvajanjem navedenih džematskih statuta.

Važno je naglasiti da okončanjem navedenog procesa, Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj će se moći – u pravnom smislu riječi – ubrajati u jednu od najbolje ustrojenih muslimanskih organizacija na području SR Njemačke, koja baštini najviše i najznačajnije organizacione standarde u Evropskoj uniji. Ovim reformama IZBNj će učiniti veliki korak ka ispunjavanju uvjeta, predviđenih zakonom za vjerske zajednice, za stjecanje ustavno-pravnog statusa religijske zajednice (Religionsgemeinschaft) ili statusa korporacije javnog prava(Körperschaft des Öffentlichen Rechts) u SR Njemačkoj. To predstavlja konkretnu, značajnu i trajnu perspektivu za budućnost organiziranog vjerskog života muslimana Bošnjaka u Njemačkoj. Iskorak ka kvalitetnijem pravnom statusu osigurava organizaciji daleko bolji položaj unutar države i društva, a njeni članovi koriste svoja vjerska prava (u obrazovanju, liječenju, vojsci, humanitarnom radu, itd.) garantirana Ustavom.

Kadrovska rješenja

Usvajanjem navedenih pravnih akata pojačani su pravni temelji i uspostavljeni bolji organizacioni okviri. Od toga koliko ćemo kao Zajednica biti u mogućnosti da popunimo ove okvire kvalitetnim kadrovskim rješenjima će zavisiti rezultati u praksi. Prema društvenim standardima i potrebama IZBNj to bi trebali biti: visoko obrazovani, kompetentni, vješti i iskusni ljudi/žene; osobe sa autoritetom, razumijevanjem potreba društvene sredine, a koji će biti ustrajni u procesima obrazovanja i sprovedbi reforme. Kadrovska rješenja za najdogovornije dužnosti u IZBNJ, da bi se reforma uopće mogla sprovesti, svakako, jedno je od najvažnijih pitanja i predstavlja najveći izazov. Ovo pitanje je u (in)direktnoj nadležnosti i odgovornsti Rijaseta IZ u BiH i reisu-l-uleme.

Mešihat

Mešihat predstavlja najviši izvršni organ na nivou Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Predsjednik Mešihata u narednom mandatu ujedno je i najviši vjerski autoritet muslimana Bošnjaka u Njemačkoj – muftija. Na taj način se Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj – sa pravnog aspekta – u svojim osnovama postavlja kao religijska zajednica. Predsjednik Mešihata predstavlja ujedno rukovodeći i integrativni faktor po pitanju vjerskih i organizacionih procesa i projekata unutar Zajednice. Ujedno on predstavlja prvu i glavnu poveznicu sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Mešihata ima dva zamjenika, jednog iz reda usposlenika IZ (vjerski autoritet – zamjenik muftije), drugog iz reda aktivista IZBNj. Nadležnosti zamjenika predsjednika (zamjenik muftije) su iz domena vjerskih aktivnosti i obrazovnih procesa u džematima.

Predviđeno je da se zamjenik predsjednika Mešihata iz reda aktivista stara o institucionalnoj saradnji IZBNJ sa državnim institucijama. Njegove nadležnosti obuhvataju i pitanja o društvenom pozicioniranju nižih nivoa Zajednice (medžlisa i džemata) u procesima institucionalizacije islama u njemačkom društvu.

Rad Mešihata

Novi saziv Mešihata, za razliku od sadašnjeg, nije zasnovan na teritorijalnoj zastupljenosti nego predviđa funkcionalnu uređenost. Novi saziv Mešihata predviđa da obuhvati sa po jednom dužnosti najznačajnije i najpotrebnije organizacijske djelokruge: administrativno-pravna pitanja; finansijsko-privredna pitanja; vjerskoprosvjetna pitanja; humanitarna i socijalna djelatnost; rad sa omladinom i rad za ženama i djevojkama. Sami nazivi djelokruga unutar izvršnog organa Zajednice ukazuju na potrebu adekvatnih kadrovskih rješenja. Predsjedništvo Mešihata, koje će biti izabrano u prvom krugu izbora, obavit će razgovore sa potencijalnim kandidatima za ostale dužnosti unutar Mešihata. Kandidati koji zadovolje potrebne uvjete će biti predloženi Saboru IZBNj za drugi krug glasanja. Na taj način, Predsjedništvu Mešihata se omogućava da formira odgovarajući tim za rad i djelovanje. Svaki član Mešihata će rukovoditi svojim „resorom“ i imati za svoje aktivnosti na raspolaganju neophodnu strukturu na nivou medžlisa. Medžlisi će opet u idealnom slučaju raspolagati određenim organizacionim strukturama na nivou džemata.

Prioriteti

Poseban značaj u radu Mešihata u budućnosti trebalo bi da zauzima uspostavljanje institucionalne saradnje sa centrima za islamsku teologiju u Njemačkoj, koji će posredno i bitno utjecati na rad i djelovanje svih krovnih muslimanskih organizacija u Njemačkoj. Saradnja sa drugim muslimanskim krovnim organizacijama predstavlja također jedan od bitnih djelokruga kojem je potrebno posvetiti posebnu pažnju. U tom kontekstu jedno od pitanja je i planirano uspostavljanja muslimanske organizacije za društvenu brigu i njegu (Wohlfahrtsverband), dakle muslimanskog „Caritasa“. Ovo pitanje je pokrenula vlada SR Njemačke kroz Njemačku konferenciju o islamu (Deutsche Islamkonferenz), a koja pored općekorisnih aspekata ima i svoju određenu finansijsku atraktivnost za muslimanske krovne organizacije.

Savjet za vjerska pitanja

Savjet za vjerska pitanja kojim predsjedava muftija IZBNJ i koji pored njega čine: glavni imami medžlisa, član Mešihata za vjerskoprosvjetna pitanja i predsjednik Udruženja ilmijje u Njemačkoj predstavlja organ Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj sa jasno definiranom ulogom. Navedeni savjet ujedno je i statutarna kategorija u standardiziranim džematskim statutima IZBNj. Time je uspostavljen sustav potreban za stjecanje statusa religijske zajednice, ali i definirana jasna i transparentna hijerarhija kada su u pitanju vjerski autoriteti u Zajednici.

Medžlis

Sprovođenje državne vlasti u SR Njemačkoj se odvija na tri nivoa: Bund (savezni), Land (pokrajinski ili savezna država) i Gemeinde (lokalna samouprava). Svaki nivo ima svoje nadležnosti i svoj djelokrug. Stoga, reorganizacija IZBNj predviđa i jače institucionalno prisustvo srednjeg organizacionog nivoa – medžlis – kroz implementaciju izvršnih tijela na regionalnom i pokrajinskom nivou. Cilj je raspoređivanje tereta aktivnosti Zajednice kroz decentralizaciju, intenziviranje međudžematskih aktivnosti i saradnje, te dovođenje IZBNj u situaciju da u punom kapacitetu sudjeluje u procesima institucionalizacije islama u Njemačkoj, a koji se u značajnoj mjeri odvijaju upravo na razini saveznih država. Kvalitetno djelovanje na tom području imat će neposredno pozitivne efekte za džemate i njihov pravni i drugi položaj. Ujedno, IZBNj kroz djelovanje na tom nivou moži dati doprinos u procesima implementacije vjeronauke u javnim obrazovnim ustanovama i dostići status da delegira imame za potrebe duševne brige i njege u javnim, zdravstvenim i kaznenopopravnim ustanovama, a čime će dugoročno osigurati svojim džematima i uposlenicima dodatne izvore finansiranja.

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj na srednjem nivou će djelovati kroz ukupno pet medžlisa. Izvršni odbor medžlisa kojeg će birati skupština medžlisa će koordinirati i sprovoditi aktivnosti na svom području. Izvršno tijelo medžlisa će tom prilikom sačinjavati najmanje sedam (7) kompetentnih članova na čelu sa predsjednikom i glavnim imamom MIZ. A za svoje aktivnosti će imati na raspolaganju sredstva iz članarine, koja džemati uplaćuju na račun krovne organizacije. Na osnovu ovih procesa, tamo gdje je to moguće i potrebno, MIZ će prerasti u registrirano pokrajinsko udruženje (Landesverband).

Džemati

Iako džematske strukture nisu predmet predstojećih izbora, najveći dio i teret aktivnosti i dalje će nositi upravo lokalne jedinice – džemati. Džemati u svakom smislu čine epicentar djelovanja Islamske zajednice kroz neposredni rad i kontakt sa našim džematlijama. Stoga je uvijek potrebno imati na umu da svaki nivo i organ Zajednice u suštini treba da služi i doprinese boljem pozicioniranju i jačanju naših lokalnih jedinica – džemata – kao i osiguravanju većih institucionalnih prava njihovom članstvu.

Pored ponude širokog spektra vjerskih aktivnosti, posebno za mlađe naraštaje, naši džemati će i dalje biti najaktivniji dio sveukupne društvene zajednice na lokalnoj razini, sudjelovati u dijalogu sa udruženjima i institucijama kao i drugim vjerskim zajednicama. Samo i posebno kroz saradnju sa džematima drugih (posebno turskih) krovnih organizacija mogle bi se postići i dodatne praktične olakšice za muslimane i muslimanke u lokalnim sredinama. Posebno u ovim vremenima, kada islam i muslimani i u institucionalnom smislu postaju dio šire društvene zajednice, potrebno je – u odnosu na naše sugrađane nemuslimane – djelovanje koje afirmira i promovira istinske vrijednosti naše vjere. Samo na taj način, osigurat će se kontinuirani proces integracije islama i muslimana u njemačko društvo i suzbiti politički utjecaj destruktivnih i ekstremno desničarskih elemenata u društvu. Taj cilj će se postići kroz uspostavljanje funkcionalnih džematskih odbora na dobrim administrativnim osnovama kao i implementacijom savremenih načina rada i komunikacije sa javnošću što podrazumijeva angažiranje džematskog podmlatka koji je socijaliziran u ovom društvu.

Izbori

U naredna dva mjeseca biće sprovedeni izbori u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj. Izborima su obuhvaćeni najviši (Mešihat) i srednji (medžlis) nivo Zajednice, kao i rukovodstvo Sabora IZBNj. Sabor Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, kao najvažniji predstavnički organ Zajednice, u prvom krugu izbora će vršiti izbor Predsjedništva Mešihata. Predsjedništvo Mešihata, čelni ljudi Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, rukovodit će daljim procesima i aktivnostima. Izborni proces definiran je normativnim aktima Zajednice, posebno Izbornim pravilima, koja su usvojena od strane Sabora IZBNj. Ona će narednih dana biti proslijeđena sabornicima i džematima.

Sabor

Prema statutarnim odredbama i usvojenim Izbornim pravilima, Sabor IZBNj će na svojoj konstituirajućoj sjednici, iz kruga sabornika, birati rukovodstvo Sabora koje čine: predsjednik, potpredsjednik i sekretar.

Na izbornoj sjednici koja treba da se održi neposredno nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Sabora vršit će se, u prvom krugu izbora, izbor Predsjedništva Mešihata u sastavu: predsjednika Mešihata – muftije i njegova dva zamjenika. Kandidati za predsjednika Mešihata, prema Izbornim pravilima, dostavit će svoj plan i program rada sabornicima IZBNj.

Pravo glasa će prema statutarnim odredbama imati oni sabornici čiji su džemati izmirili obavezu članarine za tekuću i prethodne tri godine. Broj glasova se tom prilikom određuje prema veličini džemata i shodno tome uplaćenoj članarini.

Navedenom izbornom procesu će prethoditi kandidacioni proces na nivou medžlisa (skupština medžlisa), gdje svaki džemat ima pravo da predlaže i kandidira kandidate za predsjedništvo Mešihata. Pravo predlaganja i kandidiranja će prema usvojenim Izbornim pravilima imati oni džemati koji su aktivni dio Zajednice i njezinih aktivnosti, tj. koji su izmirili slijedeće obaveze:

1. članarina u IZBNJ za tekuću i prethodne tri godine,
2. učešće u akciji zekata i sadekatu-l-fitra IZBNj,
3. učešće u akciji kurban IZBNj,
4. učešće u ostalim akcijama Mešihata i Rijaseta (humanitarne akcije Fonda GHB).

Izborna pravila, također, predviđaju da kandidati za predsjedništvo Mešihata mogu biti samo one osobe, čiji džemati ispunjavaju uslove za predlaganje i kandidiranje na nivou medžlisa.

Medžlis (MIZ)

Prema statutarnim odredbama i usvojenim Izbornim pravilima, skupštine svih pet medžlisa (MIZ) će birati izvršno tijelo MIZ za svoje područje. Skupštinu medžlisa čine svi imami u džematskoj službi sa dekretom reisu-l-uleme kao i predsjednici džemata.

Pravo predlaganja i kandidiranja kao i pravo glasa se prema izbornim pravilima stječe ispunjavanjem istih uvjeta kao i u kandidacionom procesu za Predsjedništvo Mešihata. Broj glasova se tom prilikom određuje prema veličini džemata i shodno tome uplaćenoj članarini. Također mogu biti samo kandidirane one osobe u izvršno tijelo medžlisa čiji su džemati aktivni dio Zajednice i njezinih aktivnosti.

Kandidaciona komisija

Kandidaciona komisija koju je imenovao Mešihat vodit će računa o opisanim i ostalim definiranim uslovima po pitanju izbora i kandidata.

Savjet članovima Islamske zajednice da sudjeluju u izborima za organe IZBNj

Od suštinskog je značaja doprinos naših džemata u opisanom izbornom procesu. Stoga pozivamo džemate da osiguraju svoje učešće u izbornom procesu kao i da aktivno uzmu učešća u njemu kroz predlaganje odgovarajućih kandidata; onih koji žele, znaju i mogu dati doprinos u daljem razvoju naše Zajednice i afirmiranju istinskih islamskih vrijednosti u SR Njemačkoj.

Posebno ovim putem želimo ohrabriti našu omladinu, djevojke i žene unutar džemata, da kroz svoje učešće u izborima doprinesu boljem pozicioniranju naše Zajednice.

(Edin Atlagić vrši mandat predsjednika IZBNj od marta 2012. god. sve do izbora novog predsjedništva Mešihata. Jedan je od dvojice, od strane Sabora IZBNj, izabranih sabornika u Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U aprilu 2015. god. je na konstituirajućoj sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH izabran u rukovodstvo Sabora IZ u BIH na mjesto potpredsjednika. Član je Komisije za vanjske poslove i dijasporu Sabora IZ u BiH.)

preporod.com