Osam prepreka za uspješnu komunikaciju u braku

Piše: Karl Brehen/znakoviporedputa.com

Nemojte nikada vjerovati da već sve znate o komunikaciji u braku! Nema nijednog braka u kome vještina komuniciranja ne može da se uči cijelog života. Ako je jedna prepreka savladana, pojavljuje se nova. Uvijek postoji iskušenje da se povučemo u svoju “puževu kućicu”. Potrebna je hrabrost za rizik da se pokažemo drugome takvi kakvi jesmo, ali, što više se učite pravoj prisnoj komunikaciji još za vrijeme vjeridbe, to ćete biti bolje pripremljeni da vaš bračni odnos razvijate kroz otvorenu i iskrenu ljubav.

Ništa dobro i plemenito ne nastaje samo po sebi. Da bi jedan brak bio uspješan, treba neprestano ulagati trud, izgrađivati ga i stalno učiti. Opisaćemo neke od prepreka za uspješnu komunikaciju, koje treba prepoznati i savladati da bi naš dom bio zaista ugodno mjesto.

1. Materijalizam

Ženama, djeci i muževima više su potrebni ljudi nego stvari. Žena više žudi za vremenom svoga supruga nego za viškom koji će dobiti radeći prekovremeno. Djeci je više stalo do toga da im roditelji posvete vrijeme nego do njihovih poklona. Suprugu je daleko milija pažnja njegove žene nego besprijekorno čista kuća.

U našem materijalističkom svijetu stalno vreba opasnost da briga o onome što se može nabaviti novcem postane u nečijem razgovoru, željama ili pažnji važnija i od samih članova njegove porodice.

2. Kritički stav

Psiholog Carl Rogers smatra da je “glavna prepreka dvostranoj međuljudskoj komunikaciji upravo naša ‘prirodna’ naklonost kritikovanju, procjenjivanju, odobravanju ili neodobravanju izjava drugih osoba ili druge skupine ljudi”.

Bijedan je život s prigovaralom. Bračni partneri postoje zato da ih volimo, a ne zato da ih kritikujemo. Osoba pretjerano sklona prosuđivačkim raspoloženjima osjeća se pozvanom da čita i tuđe misli, kao i da na osnovu jednog jedinog tuđeg osjećaja donosi zaključak o motivima. Takva osoba voli da prekida i upotrebljava izazovne riječi (za koje pouzdano zna da će biti uvrjedljive). Druga njena karakteristika jeste sarkastičnost. Ponekad se takva kritička priroda sakrije u namrgođenoj šutnji, ili u suprotnost: u vikanje.

Događa se da jak osjećaj inferiornosti izazove kritički stav, tj. da druge ljude svodimo na “svoju mjeru”, kako se više ne bismo osjećali tako nedoraslima. Koji mu god bio uzrok, kritičko držanje mora biti bračna barikada koju valja srušiti. Za one koji su izrazito skloni kritikovanju zapisan je poziv na preispitivanje vlastitog života: “…izvadi najprije drvce iz svoga oka, pa ćeš onda vidjeti izvaditi trun iz oka svoga brata.”

3. Manipulisanje

Niko se ne osjeća ugodno kad s njim neko manipuliše. Prigovaranje, durenje, natezanje, prenemaganje, laganje i mjenjanje teme, neke su od metoda koje se koriste kako bi se neko potako da misli onako kako mi hoćemo, a da to on i ne primjeti. Ponekad se u tome može uspjeti, ali kad se otkrije ta igra “zamućivanja” i “zamagljivanja”, posljedica je vrlo teška: ogorčenost koja se lahko pretvara u trajno nepoverenje i stalnu opreznost.

4. Preokupiranost “neodgodivim aktivnostima”

Savremeni način života obiluje takozvanim neodgodivim aktivnostima, tako da za one zaista životno važne ostaje vrlo malo vremena. Ovdje se radi o pitanju čemu dajemo prednost. Većina od nas prvo se pozabavi “hitnim” poslovima, kao što su: telefoniranje, odlaženje na razne sastanke, u prodavnicu po nužne namirnice ili manje nužne stvari; zatim bavljenje brigama o školovanju djece, ili uživanje u izlascima, raznoraznim utakmicama i sličnim bezbrojnim aktivnostima. Naravno, kad završimo sa svim tim “neodložnostima” više nemamo vremena za trenutke mira i lične odnose s bračnim partnerom, djecom…

Jedan od načina oslobađanja od zagušenja brojnim aktivnostima je taj da se napravi popis svega što bi se svakoga dana u sedmici trebalo obaviti i odrediti prioritete, tj. ono najvažnije postaviti na vrh tog popisa, a ono što je manje važno po redu, prema dnu liste. Uglavnom nikada nećete stići da obavite baš sve što ste zapisali, ali ćete zato osjetiti zadovoljstvo što svakoga dana radite ono što je zaista važno, ili najvažnije.

5. Jednoličnost

Dosada lovi brakove koji ne isprobavaju novosti: nove aktivnosti, nova jela, nove prijatelje i mjesta druženja, nove boje zidova, razmještaj u stanu, nove ideje, knjige, časopise… Kad god vidite bračni par koji odiše razumjevanjem (bez obzira na to koliko su dugo u braku) sigurno se, između ostalog, takav razvijao i u zajedničkom iskušavanju novih podsticaja, odnosno u saznavanju novih informacija, razmjenjivanju novih ideja i u eksperimentisanju. Svako od nas ima Bogom danu kreativnost, koju treba i upotrebljavati.

6. Alkoholizam

“Ne dajte da vas zavedu svetlucanje i slatki okus jakoga vina.”

Konzumiranje alkohola usporava govor i otežava razgovor, mada onaj koji pije misli da je sjajan sagovornik. Iz psihologije je poznato da alkohol zamagljuje ono što nazivamo superego, tj. savjest ili sistem za prosuđivanje vrijednosti. Psiholog O.H. Mowrer alkohol naziva “rastvaračem superega”. Čovjek koji pije polahko gubi dio svoga sistema vrijednosti, a ako ne prestane s opijanjem, gubi i sposobnost racionalnog odlučivanja. Zbog toga su vozači koji piju velika opasnost na putevima. Koristan razgovor jedna je od mnogih bračnih vrijednosti koju alkohol takođe uništava.

7. Neiskrenost

Dobri brakovi odlikuju se iskrenošću i istinitošću. Ako suprug i supruga ne žele da budu iskreni jedno prema drugome, nastaju ona stanja za koja mudri car Solomun kaže da je “bolji siromah od lažljivca”. Taj problem mora da se riješi, ili će brak biti u vrlo ozbiljnoj opasnosti. Konstantno laganje je najnegativnija osobina karaktera, pa je zbog toga potrebno hitno to rješavati. Problem lažljivca je i u tome što on, kao i alkoholičar, rijetko priznaje da je lažljivac. Dakle, iskrenost je bezuslovna bračna dužnost! Kad dvoje ljudi žive jedno s drugim u bliskosti onako kao što je to slučaj s mužem i ženom, međusobno povjerenje nemoguće je održavati bez iskrenosti koja mora biti tolika da svaka osoba bude prozirna kao čista izvorska voda. Nedostatak te osobine dovodi do nerazumjevanja, koje vodi pojavi sumnjičavosti, ogorčenja i različitih neprijateljstava.

8. Strahovi

Kad neki suprug prečesto procenjuje i kritikuje svoju suprugu, ona se počne pribojavati svoje otvorenosti i polahko zatvara vrata svoje unutrašnjosti. S druge strane, ako neka žena ne može da podnese nikakvu kritiku a da ne brizne u plač, njen suprug počinje da se boji da je previše ne povređuje, i prestaje da joj govori iskreno. Tako je moguće da strah bude prisutan s obje strane.

Strah koči komunikaciju. Svako bi trebalo da zna slabosti, iskušenja, mahane, potrebe, snove, strahove i mržnje, pa čak i nelogične ideje svog bračnog druga. Strah od otvorenosti treba savladavati, a povjerenje izgrađivati, tako da naše stvarno “ja” bude upoznato i takvo kakvo jeste zavoljeno.

Akos.ba