Obilježeno 25 godina od raspuštanja logora Omarska: Sjećanje na 700 ubijenih Prijedorčana

Danas je na mjestu nekadašnjeg logora Omarska obilježeno 25 od početka raspuštanja logora, u kojem je od maja do augusta 1992. godine bilo zatočeno oko 6.000 civila, od toga 3.344 Prijedorčanina, a oko 700 ih je ubijeno.

Civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ovdje su mučeni, silovani i ubijani od strane pripadnika Vojske i policije RS, kao i srpskih paravojnih formacija. Pored rudnika su se nalazile dvije kuće, crvena i bijela, u kojoj su logoraši mučeni do smrti. Danas je na ovom tužnom mjestu strašnog stradanja bilo mnogo bivših logoraša, članova porodica ubijenih, visokih domaćih i međunarodnih delegacija, izaslanik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, te brojna udruženja logoraša javlja reporter Anadolu Agency (AA).

Bivši logoraš Sead Softić iz Kozarca, koji trenutno živi u Puli, bivši je logoraš Omarske i Manjače.

„U Kozarcu sigurno ne postoji ni jedna porodica koja nije izgubila nekog od najbližih. Sam broj žrtava govori u prilog tome. Teško mi je kada dođem ovdje. Sjetim se boli, maltretiranja. Za kratko vrijeme sam izgubio 30 kilograma, a modrice mi nisu prošle nakon šest mjeseci. Bio sam šest noći u Bijeloj kući, nas 64 je bilo u prostoriji od 20 kvadrata. Umirali smo od žeđi i nedostatka vazduha. Strašno je bilo“, sa suzama u očima je pričao Softić.

Bivši logoraš i poznati „čovjek sa žice“ Fikret Alić je istakao da je bio u logorima Keraterm i Trnopolje, te da nakon 25 godina u Omarskoj smatra da je vrijeme da se mjesto logora obilježi i to ne samo u Omarskoj, nego na svim mjestima gdje su bila stradanja.

Logorašica iz Kozarca Sabiha Turkanović, veoma poznata prijeratna ugostiteljka posljednja je 21. augusta izišla iz logora Omarska.

„Uhapšena sam 26. maja, a posljednja izišla iz logora Omarska 21. avgusta 1992. godine. Bila sam u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje. Nisam bila u Bijeloj kući, nego preko puta na drugom spratu. Sve sam vidjela ispred Bijele kuće. Bila sam zajedno sa još četiri žene osuđena na smrt, tri su ubijene, jedna je umrla prirodnom smrću, a ja sam valjda zahvaljujući dragom Bogu preživjela. Ovo mjesto treba da ima muzej, a ne Spomen-ploču. Ovi stradalnici to zaslužuju“, istakla je Turkanović.

Na obilježavanju raspuštanja logora Omarska danas je bio i šef Misije OEBS-a u BiH Džonatan Mur, koji je rekao za AA da mu je čast što je ispred Misije OEBS-a danas na ovom tužnom mjestu.

„Veoma je važno da smo mi danas tu, a pozitivne su poruke žrtava i preživjelih, oni zaslužuju i našu pažnju i našu podršku. Nismo zaboravili zločine i mi tražimo pravdu i tu smo sa velikim poštovanjem prema žrtvama“, rekao je Mur i dodao da pravde nikada ne može biti previše i da je misija OEBS-a ponuditi pomoć u potrazi za pravdom, te da toliko godina nakon počinjenih zločina u BiH niko nije zadovoljan, ali da se mora gledati unaprijed, u budućnost.

Naglasio je da mu je drago što vidi pozitivne pomake ne samo od strane Gradske uprave u Prijedoru, nego i od strane samih Prijedorčana.

Senad Bratić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) rekao je da iz godine u godinu dolazi u Omarsku, jer kako kaže, nije dovoljno samo znati istinu, nego je istakao da istina mora biti prihvaćena na svim stranama.

„Kult sjećanja treba njegovati, a najbolja poruka bi bila da se nikad više nikom ne smije ponoviti ovakva tragedija”, naveo je Bratić i dodao da su razgovarali sa predstavnicima „Mitall“ kompanije, jer se bivši logor nalazi na mjestu rudnika, te da vjeruje da će se mjesto u logoru obilježiti na primjeren i dostojanstven način.

On je dodao da je i to način da se gradi suživot i bolja saradnja.

Mirsad Duratović bivši logoraš logora Omarska i predsjednik Regionalnog saveza udruženja Banjaluka, koji je uz Savez udruženja logoraša BiH, Udruženja logoraša Prijedora i Kozarca, organizator današnjeg obilježavanja, a uz suorganizaciju Udruženja građana „Sedra“ iz Holandije i Udruženja Prijedorčanki „Izvor“ iz Prijedora, podsjetio je da je 20. jula doveden u logor kada je imao samo 17 godina, dok je tada poginuo njegov petnaestogodišnji brat.

„Prema našim podacima kroz logor je prošlo 3.334 Prijedorčanina nesrpske nacionalnosti, ubijeno je oko 700 bivših logoraša među njima pet žena, a bilo je osim muškaraca zarobljeno 37 žena i 28 maloljetnika“, rekao je Duratović.

Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković je istakao da je Omarska sinonim zla, fašizma, torture.

„Moramo se potruditi da žrtve ne budu uzaludne, a mi moramo djeci ostaviti ljepšu budućnost, da im se nikad ne desi slično zlo koje smo mi preživjeli 1992. godine“, poručio je Mešković.

Na skupu je danas rečeno da je izvršen sistematski i planski zločin na području Prijedora, te ponovljeno da ni na jednom od logora, osim na Keratermu ne postoji spomen-ploča.
Nakon obraćanja zvanica, te polaganja cvijeća ispred Bijele kuće, ili kuće smrti, u vazduh su pušteni baloni na kojima su bila zakačena imena svih ubijenih i stradalih.

Da podsjetimo, dio logoraša logora Omaraska ubijen je na Korićanskim stijenama, dio na Hrastovoj glavici, a mnogi su podlegli od svirepih mučenja.

Početkom avgusta poznati američki i britanski novinari su otkrili postojanje prijedorskih logora, a zahvaljujući njima mnogi su preživjeli.

Akos.ba