Norveška: Vrata najsjevernijih mesdžida na svijetu otvorena i za nemuslimane
Mesdžidi Al-Rahma i El-Nur nalaze se u norveškom gradu Tromso
Al-Rahma je dio zelene zgrade u ulici Gronnegata. U džamiji se nalaze fotografije Kabe, u Mekki, i Poslanikove džamije, u Medini, u Saudijskoj Arabiji. Mesdžid je zapravo stara kuća u kojoj već 20 godina muslimani uče iz svete knjige Kur’ana te obavljaju svoje molitve. U mesdžidu se ne klanja samo namaz već tu za vrijeme mjeseca posta za muslimane, iftare (objeduju) postači koji se uz razgovor i druženje bolje upoznaju i razmjenjuju mišljenja.
Vrata ovog malenog dvospratnog, ali i drugih mesdžida nisu otvorena samo za muslimane, već za sve one koji žele znati nešto više o islamu.
Tri stotine metara od Al-Rahme nalazi se mesdžid El-Nur. Tu muškarci i žene mogu učiti o islamu, kao i pohađati kurseve čitanja iz Kur’ana.
Osnivač El-Nura Andrew Wenham rekao je kako su izgradnju centra započeli 2006. godine.
“Dobili smo pordšku Saudijca koji je vidio da u Tromsu postoji mnogo muslimana. Došao je i vidio da imamo veoma mali centar. Imali smo mjesto koje smo željeli kupiti, a on nam je u tome finansijski pomogao”, rekao je Wenham, koji je porijeklom iz Australije.
Wenham je naglasio kako je centar bio nedovoljan i da su željeli izgraditi veliku džamiju koja će biti simbol Tromsa, ali im lokalne vlasti to nisu dozvolile.
Džematlija Abdalla Muhammed Ali iz Eritreje kazao je kako u Tromsu živi oko hiljadu muslimana i da su veliki dio njih Sirijci i Afganistanci smješteni u izbjegličkim kampovima.
Ali je naglasio da u El-Nuru govore i Norvežanima nemuslimanima o ljepotama islama, te da je mesdžid vrlo važan za njih.
“Na sjeveru smo Norveške. Za samo šest do sedam sati ste na Sjevernom polu. Ovdje su uslovi života teški. Za vrijeme ramazana, Sunce nikako ne zalazi. Zbog toga je važno da ovdje postoji referentna tačka. Ovaj mesdžid je referentna tačka za muslimane”, smatra Ali koji dodaje kako se posebno mladi interesiraju za određene informacije, vjerske obrede tokom sklapanja braka, ukopavanja preminulih kao i prikladno obilježavanje vjerskih praznika.
On ističe kako džemat i osnivači rade što je u njihovoj moći, ali da je potrebna dodatna duhovna i materijalna podrška.
Mohammed Josef Moe, iz Somalije, kaže kako tokom obavljanja namaza (molitve) u školi, nailazi na probleme.
“Vide nas kako na pauzama klanjamo. Galame na nas, ljute se. Kažu da tu klanjanje nije dozvoljeno. Ovo je najvažniji problem s kojim se suočavamo”, požalio se Moe koji je podsjetio da je obavljanje namaza obaveza svakog muslimana i dodao kako se te molitve obavljaju u određenim dijelovima dana.
Moe je kazao kako nema potrebe da se na njih galami.
“Vrijeme vani je jako hladno. Kako da izađemo i vani klanjamo. Na pauzama svako radi šta želi. Neko sluša muziku. Ali ako vi obavljate namaz, čak i ako nema časa tada je problem. Ne shvatam šta je cilj toga”, rekao je Moe.
Džematlije smatraju da je neophodno onima koji ne razumiju određene stvari vezane za islam dijalogom, na lijep način pojasniti i na taj način ukloniti probleme s kojima se susreću.
Akos.ba
