Najpoznatiji vakifi: Gazi Husrev-beg

U vrijeme sultana Sulejmana II (1520.-1566.) živi i djeluje najznamenitiji namjesnik i najveći vakif što ga je Bosna imala ¬Gazi Husrev-beg (1480.-1541.). Rođen je u Rumeliji. Njegov otac Ferhad-beg koji je rođen u Bosni poginuo je 1486.g. kod Adane kao jedan od vojskovođa sultana Bajazida II (1481.-1512.) u borbi protiv egipatskog sultana Katibeja. Njegova majka Seldžuka bila je kćer sultana Bajazida rano je umrla još za očeva života. Nakon osvajanja Beograda 1521.g. u kome učestvuje, Husrev-beg dobiva počasni naziv Gazi.

Sam Beograd je bio ključ zauzimanja bogate Ugarske i kapija Srednje Evrope. Nakon zauzimanja Beograda Gazi Husrev-bega je sultan fermanom imenovao bosanskim sandžak–begom. Prvi njegov boravak u tom zvanju u Sarajevu bio je 1521. do 1525.g. To vrijeme je bilo ispunjeno ratovima po susjednim hrvatskim i mletačkim krajevima. Godine 1522. zauzima Knin i Skradin, a 1523. Ostrovicu.

Naredne dvije godine (1524.-1525.) bezuspješno opsjeda Jajce i zbog trenutnih neuspjeha biva nakratko premješten iz Bosne. Već u januaru 1526.g. ponovo je na čelu Bosanskog sandžaka i na tom položaju ostaje osam godina do 1534.g. U ovom periodu Gazi Husrev-begje učestvovao u Mohačkoj bici 1526.g., osvojio Obrovac 1527.g., a Jajce i još dvanaest kasaba 1528.g. Sudjeluje sa vojskom i pri opsadi Beča i Kiseka. Godine 1538. Gazi Husrev-beg zauzima Trogir, Nadin i Knin, a 1539.g. i Sinj. U ovom razdoblju on u Sarajevu podiže svoju monumentalnu džamiju (1530.-1531.) i niz drugih objekata. Samo u Sarajevu je 1532.g. Gazi Husrev-begov vakuf brojao 202 objekta.

Treće Gazi Husrev-begovo namjesnikovanje u Bosni je započelo 1536.g. U tom periodu namjesnikovanja Gazi Husrev-beg je ratovao, ali i gradio hajrate u Sarajevu. Godine 1537. završava čuvenu medresu Kuršumliju. U prvo vrijeme medresa se zvala Seldžukija, po njegovoj majci, a kasnije dobiva naziv Kuršumlija po olovnom krovu. Begova medresa je u prvo vrijeme bila viša šerijatska škola u koju su radi doškolovavanja dolazile i kadije. Osim predmeta iz područja šerijatskog prava i više vjerske naobrazbe, u ovoj su višoj školi predavani retorika i ostalo što iziskuje običaj i mjesto. Kasnije medresa postaje srednjoškolska vjerska škola. U proteklom periodu postojanja Begove medrese se pokazalo da je to jedna od najznačajnijih ustanova bošnjačko-muslimanskog naroda. Osim medrese i džamije Gazi Husrev-beg podiže i biblioteku, bezistan, imaret, mekteb, više hanova, musafirhana, hanikah – žensku školu i banju.

Svojim hajratima i velikim objektima Gazi Husrev-beg se uz Ishak-bega Ishakovića svrstao u utemeljivače šeher Sarajeva. Gazi Husrev-beg je umro l541. godine. Ukopan je u turbetu kojeg je za života sagradio pored svoje džamije. Tu je i turbe njegovog prvog mutevelije Murat-bega Tardića. On je stanovao u Ćurčića mahali, nije se ženio i nije imao potomstva.

akos.ba