Na ahiret preselio šejh Jusuf Karadavi

Danas je u Dohi na ahiret preselio šejh Jusef al-Karadavi, jedna od najvećih islamskih autoriteta i obnoviljeta vjere u 96. godini života. 

Vijest je objavljena na njegovom službenom Twitter profilu, piše Stav.ba.

Karadavi je 2008. godine bio rangiran na trećem mjestu među 20 ličnosti na listi najuticajnijih mislilaca svijeta, u istraživanju koje su sproveli časopisi Foreign Policy i Prospect.

Prilikom objavljivanja ankete, iz Foreign Policya su istakli da Sheikh Al-Qaradawi “putem programa Šerijat i život koji emituje satelitski kanal Al-Jazeera, izdaje sedmične fetve koje se bave svim aspektima života” ostvario uticaj na sve generacije muslimana, a posebno mlade i obrazovane.

Ima više od 170 knjiga i učestvovao je na mnogim konferencijama, seminarima i televizijskim programima tokom svog dugog djelovanja.

Karadavi je bio i duhovni vođa pokreta Muslimanska braća, veliki kritičar diktatorskih arapskih režima te islamski pravnik koji je dao mnogo odgovora na savremena pitanja i izazove muslimana u svijetu, a posebno onih koji su manjina.

Osuđen na smrt u Egiptu

Karadavi, koji se ranije redovno pojavljivao na Al Jazeeri Arabic kako bi razgovarao o vjerskim pitanjima, bio je vrlo kritičan prema državnom udaru kojim je svrgnut prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta Mohamed Mursi 2013. godine, piše Al Jazeere Balkan.

Morsi je bio član Muslimanske braće prije nego što je postao predsjednik i podržavao ga je pokret. Karadavi se nije mogao vratiti u Egipat nakon Mursijevog svrgavanja, zbog njegovog protivljenja egipatskom predsjedniku Abdelu Fattahu el-Sisiju. Vjerski vođa je prethodno bio u egzilu iz Egipta prije revolucije 2011. godine, u kojoj je svrgnut bivši predsjednik Hosni Mubarak.

Muslimanska braća, koja su osnovana u Egiptu i imala ogranke širom regije, odigralo je glavnu ulogu u pobunama 2011. godine koje su potresle Bliski istok i dovele do rasprostranjenih demonstracija u nekoliko zemalja širom regije. Karadavi je suđeno u Egiptu i osuđen je u odsustvu na smrt.

Gotovo sve njegove knjige su prevedene i objavljene na bosanskom jeziku. U procesu izdavanja je još uvijek njegova doktorska disertacija o zekatu.

Više puta je posjećivao Bosnu i Hercegovinu, a u svojim djelima i govorima često se osvrtao na Bošnjake i našu borbu za nezavisnost.

Iz biografije

Dr. Jusuf el-Kardavi rođen je u zapadnom dijelu Egipta, u mjestu Saftu Turab, 9.9.1926. godine. Otac mu, Abdullah, umro je prije njegovog rođenja, pa je brigu o djetetu preuzeo njegov amidža. Osnovnu i srednju školu završio je na El-Azharu, a hafiz Kurana postao je kada je navršio devet godina života. Jedan od njegovih učitelja, još u osnovnoj školi, uočavajući izuzetnu nadarenost i sposobnost djeteta, nazvao je mladoga El-Kardavija: El-allame – veliki učenjak.

Što se pak tiče visokog obrazovanja, ono se može promatrati isključivo kroz ideološku borbu i pritiske kojima je dr. Jusuf el-Kardavi bio izložen već od svoje rane mladosti. Ti pritisci dolazili su od snaga, kako izvana tako i iznutra, kojima islam nije odgovarao kao faktor i snaga, kao sistem, za šta se dr. Jusuf el-Kardavi zdušno zalagao. Fakultetsko obrazovanje je stekao 1953. god. na El-Azharu, odsjek Usulud-din (Temelji vjere), magistrirao je 1960-te pišući na temu kur’anskih znanosti i Sunneta, a doktorirao 1973. Radni naslov njegove doktorske disertacije bio je: “Zekat i njegov utjecaj na rješavanje socijalnih problema’. Ovaj rad se još uvijek smatra jednim od najboljih radova objavljenih na naznačenu temu.

Dr. Jusuf el-Kardavi je, nakon završenih studija, jedno vrijeme radio kao imam i hatib pri ministarstvu Vakufa u Egiptu. Veoma brzo stekao je ugled i popularnost, ne samo unutar Egipta, nego i širom islamskog svijeta. Ta popularnost i utjecaj naročito je bio jako izražen u redovima omladine. Sve to nije odgovaralo tadašnjem političkom sistemu u Egiptu. Njegova djela i javni nastupi najprije su stavljeni pod strogu cenzuru i kontrolu, a onda je uslijedila i zvanična zabrana hatibske uloge dr. Jusuf el-Kardaviju. Ali, dr. Jusuf el-Kardavi, kada je islamska da’wa u pitanju, nije duh koji prihvata i priznaje predaju.

On traži prostor i mogućnosti odakle će moći djelovati i kontaktirati sa masama. U islamskom okruženju taj prostor je našao u Kataru, gdje se naselio davne 1961. godine. Tu nastavlja živu i plodonosnu aktivnost. Pored stalnog rada na pisanoj riječi, dr. Jusuf el-Kardavi u Kataru je intezivno radio na unapređenju školskog obrazovnog sistema. Sa grupom profesora i entuzijasta on je u Kataru 1977-me godine, pri katarskom Univerzitetu, osnovao Šeriatski fakultet. Ostao je i dekan toga fakulteta sve do 1990-te godine, odakle je prešao na mjesto direktora Instituta za istraživanje Sunneta i sire Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Dr. Jusuf el-Kardavi je napisao preko 100 djela. Pored tematike fikha, kur’anskih i hadiskih znanosti, autor je niza značajnijih ostvarenja iz oblasti islamske ekonomije, da’we, društvene i političke problematike života. Napisao je i zapažena djela iz oblasti književnosti. Autor je zapaženih radova iz domena poezije. Njegove kaside (pjesme) se bilježe, uče i iščitavaju.

Dr. Jusuf el-Kardavi je jedan od islamskih autoriteta koji na planu afirmacije islama i Ummeta vješto koristi medije. Preko 20 godina gostovao je na radio Kataru u emisijama koje tretiraju različita pitanja Šeriata. Na TV Kataru dugo vremena je bio učesnik u emisiji “El-Huda el-Islami” (Uputa Islama), zatim na TV Dubaiju i Ujedinjenih Arapskih Emirata u emisiji “El-Munteda” (Sastajalište), a najveću popularnost i efekat, postigao je učešćem u emisiji “Eš-Seriatu vel hajatu” (Šeriat i život) na satelistkoj katarskoj TV mreži “El-Džezira”.

Njegova djela su prevedena i prevode se na mnoge svjetske jezike. Dr. Jusuf el-Kardavi je pisao za mnoge listove i časopise, kako unutar tako i van islamskog svijeta. Bio je savjetnik je u mnogim islamskim bankama, ili je u sastavu komisija za šeriatsku kontrolu navedenih banaka. Svaki iole značajan skup islamskog svijeta se nije mogao zamisliti bez prisustva dr. Jusuf el-Kardavija.

Za svoje djela je dobio niz pohvala i priznanja. Tako je 1991. godine dobio nagradu Islamske banke za razvoj. Iste godine dobio je priznanje za doprinos islamskoj ekonomiji, a 1993. godine dobio je međunarodnu nagradu kralja Fejsala za rad na polju islama. Zatim je 1996-te godine dobio nagradu za naučno istraživanje od rektora Svjetskog islamskog univerziteta u Maleziji. Od sultana Hasana sa Bruneja dobio je nagradu za izučavanje fikha za 1997. godinu. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2000-te godine proglašen je za islamsku ličnost godine.

Bio je Hatib je u centralnoj džamiji “Omer ibni el-Hattab” u Dohi. Njegove hutbe se direktno prenose na TV Kataru. Iza njega je ostalo sedmoro djece (3 sina i 4 kćerke), od kojih su petoro doktori nauka i univerzitetski profesori.