Muslimani Balkana spremno dočekuju ramazan: Od tradicionalnih jela u kućama do zajedničkih iftara za siromašne

Bogat iftarski meni u sarajevskim aščinicama, na prištinskoj pijaci najboje ide hurma, iftari za siromašne u Bajrakli džamiji u Beogradu, poseban meni u restoranu Islamskog centra u Zagrebu

Muslimani u zemljama Balkana završili su i posljednje pripreme kako bi na najljepši način dočekali početak mjeseca ramazana i post kao njegov sastavni dio, javlja Anadolu Agency (AA). Prvi dan jednomjesečnog posta muslimana ove godine pada 18. juna (1. ramazan 1436. hidžretske godine). 

U starogradskom jezgru Sarajeva primjetna je predramazanska atmosfera posebno u baščaršijskim sokacima kojima se već širi miris tradicionalnih jela koja će se služiti u narednih mjesec dana ramazana, za vrijeme iftara. Ugostitelji obećavaju raznovrsnu hranu i specijalitete tradicionalne bosanske, ali i moderne kuhinje.

U jednom od ugostiteljskih objekata u centru Sarajeva na iftarskom meniju mjesto su našle supe, predjela, glavna jela i neizostavni desert. Jelo kojim Sarajlije najčešće započinju iftar je tradicionalna topa, ističe u razgovoru za AA poslovođa aščinice Suada Kunovac.

– Bogat iftarski meni u sarajevskim aščinicama 

“Naš asortiman je bogat, od supa, tope, bosanskih jela, dolmi, bosanskog lonca, raznih kolača povezanih sa tradicionalnom kuhinjom, ali i modernom, za sve uzraste”, kazala je Kunovac. Za desert nude se baklava, jabukovača, ružica, hurmašica, sutlija, puding, pa do modernijih kolača sa voćem, domaćim jagodama, jabukama, trešnjama. Kunovac ističe kako su cijene prihvatljive za sve postače, čemu u prilog ide i činjenica kako svake godine ovu aščinicu posjeti veliki broj ljudi.

Prema njenim riječima, iftarima se svake godine pridružuje i veliki broj stranih gostiju, turista.

Prodavači na glavnoj sarajevskoj gradskoj pijaci napominju kako prodaja sezonskog voća ide dobro, ali kako će oslabiti tokom mjeseca posta muslimana. Vreli ljetni dani su, kako kaže u razgovoru za AA prodavač Almedin Dželilhodžić, dobra prilika za prodaju osvježavajućeg i domaćeg voća.

“Sada najviše ide jagoda, trešnja, pomalo počinje malina, borovnica i šumska jagoda. Mislim da će malo opasti prodaja za vrijeme ramazana, tako bude, tada ide malo više suhog voća i hurma. Nabavit ću hurme, saudijske i iranske”, kazao je Dželilhodžić.

Esad Pozder, prodavač, ističe kako su građani već počeli kupovati namirnice koje će koristiti za spremanje jela i deserte tokom ramazana.

“Najviše se sada traži voće, i to domaće. Za ramazan, slijedi slabija prodaja”, kazao je Pozder napominjući kako će u narednim danima porasti potražnja za koštunjičavim voćem bogatim vlaknima i mineralima.

– Na prištinskoj pijaci najboje ide hurma –

Skoro identične slike su i u Prištini gdje su pred početak ramazana prodavnice i pijace jako dobro snabdjevene raznim vrstama namirnica. U supermarketima je raznovrsna hrana na sniženjima, a kako je ljetnji period, pijace su pune voća i povrća. Tu su, naravno, i tradicionalne hurme i lokumi uz koje se tradicionalno i na Kosovu počinju iftari.

Sadija, žiteljka Prištine, kazala je kako se priprema za sveti mjesec ramazan, ali kada je reč o hrani, preferira lakšu ishranu, uglavnom voće i povrće.

“Tokom ramazana najviše jedemo supe sa brokulima i drugim povrćem, onda malo bijelog pilećeg mesa”, kaže Sadija dodajući da ona lično ne jede slatko, ali iftar počinje s vodom i hurmom.

Mehmet, jedan od trgovaca na prištinskoj pijaci, ističe da ramazan nije za sve građane isti, jer zavisi puno od kućnog budžeta, iako svi žele da imaju najbolje.

“Sada se posebno prodaje hurma, onda sve vrste voća i povrća, koje se mogu naći na stolu, ali zavisi koliko građani imaju para da kupe te namirnice”, rekao je Mehmet.

Većina restorana u Prištini tokom ramazana radi standardno radno vrijeme, mada će pojedini posebno pripremati hranu za iftar. Takođe, ima i pojedinih lokala koji tokom ramazana potpuno mijenjaju svoje radno vrijeme i rade samo od iftara do sehura.

Muslimani u glavnom gradu Srbije Beogradu uveliko se pripremaju za početak ramazana, počevši od čišćenja džamija i mesdžida do organizovane podjele hrane za socijalno ugrožene. No, kao milionski grad sa većinskim nemuslimanskim stanovništvom Beograd ne pruža naročite mogućnosti za organizovanje vjerskog života muslimana. 

Lejla Alomerović, rođena Beograđanka, vjeroučiteljica i predsjednica udruženja „Gajret“ pri Islamskoj zajednici Srbije (IZS), ističe da se bez obzira na okolnosti i okruženje u kojem žive muslimani Beograda, željno očekuju mjesec ramazan i da, pored priprema u srcu, koje su najiskrenije, za nastupajući sveti mjesec obavljaju pripreme na organizovanju iftara u Islamskoj zajednici i u svojim domovima.

„Ramazan nam je Bog dao kao vreme, a mesec ramazan kao put da budemo svesni vrednosti ishrane, onoga što nam je Bog dao, da se saosećamo sa ljudima koji nemaju hranu. Da osetimo vrednosti kapljice vode. Da se Bogu okrenemo dovom, zikrom, ibadetima. Tako da ta ljubav nadjača bilo kakvu tegobu i teškoću“, ističe Alomerović.

Način i ritam života tokom ramazana bitno se mijenja za svakog postača, navodi Alomerović, i dodaje kako Beograd nema dovoljan broj halal prodavnica u kojima bi se vjernici snabdijevali, tako da to čine uglavnom u privatnoj režiji. 

„Iftari se uglavnom obavljaju u dve prostorije, a to su naši domovi i džamije-mesdžidi“, kazala je.

Navodeći primjer Sarajeva gdje je potpuno organizovan ramazanski život i gdje u aščinicama možete pozvati prijatelje i obaviti iftar, izrazila je nadu da će uskoro takvih mjesta biti i u Beogradu.

„Ovde to još uvek nema, uz Božju pomoć se nadam da ćemo imati jednu vrlo dostojanstvenu aščinicu gde ćemo moći da iftarimo zajedno“, kazala je Alomerović, dodajući da se tokom ramazana spremaju tradicionalna jela ovog podneblja, vrijeme što više provodi u molitvama i učenju svete islamske knjige Kur’ana.

– Beograd: Hrana za siromašne u Bajrakli džamiji 

Kad je riječ o ishrani, Lejla Alomerović kaže kako sprema uglavnom najtradicionalnija jela. 

„Tu sam sa svojim sestrama, podelimo svoje obaveze da svako bude posvećen svom ibadetu. Uglavnom smo kod kuće, učimo Kur’an, vrlo malo izlazimo iz razloga što se trudimo da koristimo svaki trenutak da budemo posvećeni Bogu. Ramazan je posebna prilika kada se doživi smiraj duše. Ja ga ne bih propustila ni za šta na svetu“, poručila je Alomerović.

Sulejman Huseini, koji 62 godine živi u Beogradu, kaže da je situacija u Beogradu u vezi sa nabavkom namirnica i gotove hrane pogodne za ramazan “takva da se snalaziš kako znaš u umiješ“. Ističe da će nakon desetina ramazana provedenih u Beogradu ovogodišnji provesti kao gost kod kćerke u Prištini.

U restoranu turske hrane u istaknut je napis „halal“. Tu se već pripremaju za goste koji će tokom ramazana dolaziti u vrijeme iftara. Vlasnik restorana Aytac Ay ističe da će za vrijeme iftara ponuditi poseban meni, a da će tradicionalno goste za vrijeme iftara služiti hurmama i maslinama, a nakon toga turskim čajem i turskom kafom.

„U skladu sa postom, imaćemo čorbu, glavno jelo i, naravno, desert. Imamo sedam vrsta kuhanih jela, tu su naravno ramazanske ćahije, razne vrste kebaba, teleće pečenje, pilav, izmirske ćufte, lahmađun, burek s patlidžanom“, istakao je Ay, naglasivši da će u ovom rastoranu biti prava ramazanska atmosfera.

U Bajrakli džamiji se tradicionalno, u vrijeme iftara besplatno dijeli hrana za sve one koji se tu zateknu ili nemaju mogućnosti da je pribave. Organizovani iftari se ove godine dijele i u džamiji Borča u istoimenom beogradskom naselju.

Muslimani Zagreba spremno dočekuju mjesec ramazana i posta iako su rijetka mjesta u hrvatskoj prijestolnici koja nude posebna jela za iftare.

– Zagreb: Iftari u restoranu Islamskog centra 

Restoran Islamske zajednice u Zagrebu je jedino javno mjesto u gradu koje i radnim vremenom i prilagođenim jelovnikom njeguje tradiciju ramazana. Kako je u razgovoru za AA izjavio Amir Mrkaljević, glavni konobar restorana smještenog u Zagrebačkoj džamiji, restoran će i ovog ramazana raditi isključivo od iftara do sehura. U ponudi će, onima koji poste ramazan, biti na izbor tri ramazanska menija koji će koštati 60, 80 i 120 kuna (osam, deset ili 16 eura) te klasični a la carte meni, odnosno jela po želji gosta.

“Za one najsiromašnije imamo organizirane iftare svaku noć, njih od 40 do 60. Sve je organizirano preko džamije“, rekao je Mrkaljević.

Meniji se sastoje od juhe, glavnog jela, salate, deserta i limunade, a ovisno o vrsti glavnog jela i juhe, varira i cijena.

Restoran Islamskog centra, prema riječima Mrkaljevića, svake godine je popunjen tijekom ramazana, pogotovo posljednjih desetak večeri kada se najviše uživa u čarima iftara.

Na otvorenom prostoru, na igralištu pored džamije, okupit će se više stotina vjernika koji će zajednički proslaviti početak mjeseca ramazana.

Akos.ba