Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Lav Tolstoj o „emotivnoj zaraznosti”: Šta razlikuje dobru umjetnost od loše

Lav Tolstoj o „emotivnoj zaraznosti”: Šta razlikuje dobru umjetnost od loše

“Pravo umjetničko djelo briše udaljenost između posmatrača i umjetnika”

Do 1897, Lav Tolstoj je bio svjetski poznat pisac koji je imao samo jednu namjeru – da razotkrije sve mudrosti života. Ovaj borac za mir, pored Rata i mira i Ane Karenjine, napisao je i djelo koje govori o značaju i historijskom razvoju umjetnosti, pod nazivom „Šta je umjetnost?“.

„Kako bi pravilno definisali umjetnost, neophodno je prvenstveno da prestanemo da je shvatamo kao sredstvo zadovoljstva, već prije kao stanje ljudskog života. Gledajući ovako na nju, ne možemo da ne vidimo da je umjetnost jedno od najbitnijih sredstava međusobnog odnosa između dva čovjeka.“

„Svako umjetničko djelo utiče na posmatrača da stvori neku vrstu odnosa sa onim koji je napravio to djelo, i simultano sa svima onima koji su prije njega posmatrali djelo i bili dio impresije koje je ono davalo.“

Suština umjetnosti je, Tolstoj naglašava, u njenoj „zaraznosti“.

„Ako se posmatrači umjetnosti zaraze osećajima koje je autor osjećao dok je kreirao djelo, to je umjetnost.“

„Umjetnost je ljudska aktivnost koja se sastoji od toga da jedan čovek svjesno, sredstvima spoljašnjih simbola, prenese svoje osjećaje na ljude koji kasnije posmatraju i analiziraju to djelo, i da prođu kroz to isto emotivno iskustvo.“

Za Tolstoja, umjetnost nije samo most koji spaja ljude nego i kulture, životne ere i vjekove. Zapravo, umjetnost je besmrtna.

„Ako ljudi ne bi imali ovu sposobnost da shvataju misli ljudi koji su živeli prije njih i da te misli prenose dalje, ljudi bi bili kao zvjeri. I ako bi ljudima nedostajao kapacitet da bude zaraženi umjetnošću, ljudi bi bili suviše divlji, i prije svega neprijateljski nastrojeni jedni prema drugima.“

Ono što zapravo razlikuje dobru od loše umjetnosti je upravo stepen zaraznosti koje djelo nosi sa sobom. Što je jači osjećaj „zaraženosti“, to je umjetnost bolja i obrnuto. To zavisi od tri faktora:

Veća ili manja individualnost u osjećaju koji se prenosi;
Veća ili manja čistina osjećaja koji se prenosi;
Iskrenost umjetnika.

Umjetniča djela se rangiraju prema ovima faktorima i njihovim stepenima ostvarenosti. Ali, treći faktor Tolstoj smatra najbitnijim. Ako umjetnik nije iskren u procesu kreiranja određenog djela, nikakva emocija neće postojati, a upravo zbog toga posmatraču neće niti ništa preneseno i neće moći ništa da osjeti.

Kroz cijelu knjigu on pokušava da naglasi važnost umjetnosti kao faktora međuljudskih odnosa i njenom značaju za stvaranje mira. Emotivna komponenta koju umjetnost čuva u sebi je lijek protiv neprijateljstva, a na mnogo većem nivou, i protiv rata.

„Umjetnost je mikroskop kojim umjetnik podešava tajne svoje duše, i pokazuje svim ostalim ljudima te tajne koje su svima zajedničke.“

Piše: Vana Filipovski

kultivisise.rs

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top