Vi ste ovdje
Home > Posts tagged "Književnost"

Čitajući Svetlanu Aleksejevnu: Čija bol zaslužuje Nobela?

Nisam bio oduševljen. Najprije sam čitao Rat nema žensko lice, pa Černobiljsku molitvu, pa Posljednji svjedoci i napokon roman (ili već šta) Limeni dječaci. Nisam bio oduševljen. Skontao sam fol i, primjera radi, već poslije desetak kazivanja žena učesnica Drugog svjetskog rata u djelu Rat nema žensko lice, ma koliko sudbine

Tomas Man – citati najvećeg njemačkog pisca XX vijeka

Tomas Man je pisac koji je zajedno sa Džojsom i Kafkom obilježio jednu književnu epohu. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1929. godine. Dijela Tomasa Mana su klasici svjetske književnosti, a među njima treba istaći romane Budenbrokovi i Čarobni Brijeg. Rođen je u Libeku, u porodici u kojoj nije samo on

Dirljivo pismo zahvalnosti pisca Alberta Kamija svom učitelju

albert-kami-pismo-učitelju

Malo je stvari koje nas više dirnu nego primjeri duboke zahvalnosti koju ljudi ponekad iskazuju onima koji su u mladosti imali presudan uticaj na njihov život. Jedan od najljepših primjera takve zahvalnosti dolazi iz pera francuskog pisca, filozofa i novinara Alberta Kamija (1913-1960). Kada je Kami bio beba, otac mu je

„Minka“ – roman koji je otvorio pitanje ženske emancipacije

Abdurezak Hifzi Bjelevac, neopravdano zapostavljen velikan bošnjačke književnosti, za sobom je ostavio roman koji možemo uvrstiti u prosvjetiteljsku književnost austrugarskog perioda, roman koji je u vremenu nastanka slao jasnu poruku, a čiju vrijednost možemo vidjeti i kroz prizmu sadašnjosti. Roman „Minka“ je jedno od prvih djela naše književnosti koje nam

Košmari Džordža Orvela: Životinjska farma i 1984

Erik Artur Bler – novelista, romanopisac, književni kritičar i jedan od najpoznatijih engleskih esejista dvadesetog vjeka, poznatiji je pod pseudonimom Džordž Orvel. Rođen 1903. godine u Indiji gde je njegov otac radio kao britanski vojnik, Erik je prvih godinu dana upravo tamo i proveo, sve dok njegova majka nije odlučila

Nasrudin Hodža: O njemu se pričalo od Bosne do Irana

Usmenu narodnu književnost Anadolije od 13. stoljeća obilježila je ličnost narodnog mudraca i humaniste Nasrudin hodže. Postoje mnoge nedoumice u vezi s njegovim identitetom. Vjeruje se da je rođen početkom 13. stoljeća blizu grada Sivrihisara. Kako navodi predaja, Nasrudin je pohađao školu u Konyi, te se potom nastanio u Akšehiru

Književnost Bošnjaka na orijentalnim jezicima u Sarajevu

Iako se država ugasila, Bošnjaci su prihvatili orijentalne jezike (arapski, turski i perzijski) i započet će unikatnu književnost na južnoslavenskom prostoru, a koja će biti prožeta islamskim motivima, prvenstveno sufijsko-tesavvufskom filozofijom. Arapski jezik je bio jezik vjere i koristio se kao i danas za muslimanske obrede kao i za rasprave

Top