Kvalitetan san je preduslov za vaše zdravlje
Noću se dobro naspavajte
Niko ne može poreći da nedovoljno spavanje utječe na performanse vašeg mozga. Spavanje vraća u prvobitno stanje, puni i obnavlja zone u mozgu i tijelu koje su se umorile tokom dana. Naučnici vjeruju da spavanje omogućava ćelijama u tijelu i nervnom sistemu da se regenerišu i povrate svoju energiju. (Santrock,2003)
Redovno vrijeme za odlazak na spavanje je posebno važno za djecu i adolescente, jer se hormon rasta izlučuje tokom perioda dubokog sna.
Faze spavanja. Postoji pet faza spavanja i svaka od njih prepoznatljiva je po posebnim uzrocima moždanih valova koji se mogu mjeriti elektroencefalogramom (EEG). Faze od 1 do 4 zajednički se nazivaju neREM (REM-Rapid eye movement (brzo pokretanje očiju)) spavanjem. Za vrijeme ovih faza tjelesni se metabolizam usporava, mozak je najmanje aktivan, a krvni pritisak, te ritam srca i disanja niži su nego kad je osoba budna. U ovim fazam izlučuju se hormoni, među njima i hormon rasta, što omogućava novim proteinima da rade na obnavljanju kostiju i kože na mjestima gdje je to potrebno. (Santrock,2003)
Zatim slijedi peta faza(poznata kao REM faza), koja predstavlja četvrtinu ukupnog vremena provedenog na spavanju. Ovo je period u kojem se javlja san.(Hobson, Pace-Schott, &Stickgold, 2000) Tokom noći mi više puta mijenjamo REM i neREM faze. Svaki ciklus (izmjena) traje otprilike devedeset minuta.
S godinama se mijenja i broj sati provedenih na spavanju koji je čovjeku potreban: maloj djeci (novorođenčad) treba otprilike šesnaest sati, za razliku od starijih osoba kojima je potrebno oko šest sati. Ova razlika u broju sati provedenih na spavanju navela je naučnike da shvate pravu ulogu koju spavanje igra u životu čovjeka. REM spavanje kod novorođenčadi može imati suštinski važnu ulogu za razvoj i stimulaciju mozga. (Santrock, 2003) Za odrasle osobe, REM spavanje važno je za funkciju pamćenja. U eksperimentu, provedenom tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća istraživači su određenim osobama prenijeli neke informacije tačno pred odlazak na spavanje. Neke od njih probudili su prije nego što su ušli u REM fazu, dok su drugi ostavljeni da završe ciklus spavanja. Oni koji su probuđeni prije nego što su ušli u REM fazu slabije su se sjećali informacija naredno jutro. (Empson & Clarke, 1970) Nedavne studije pokazuju da je spavanje od suštinske važnosti za različite funkcije pamćenja. Razlog za ovo vjerovatno je taj što se za vrijeme spavanja mozak ne uključuje u neke druge senzorne ili intelektualne aktivnosti, te je zato sposobniji da radi na pamćenju asocijacija, njihovom integrisanju i pohranjivanju. (Santrock, 2003)
Kada sam bila djevojčica, imala sam poteškoća sa pamćenjem pjesmica koje smo učili u školi. Majka mi je jednom rekla: „Pročitaj pjesmu nekoliko puta prije nego što pođeš u krevet, zatim idi na spavanje, pa ćeš je znati sutra ujutro.“ Poslušala sam savjet i to je djelovalo fantastično.
Naš Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, uči nas da trebamo ustati u zoru i klanjati sabah-namaz, a zatim dan započeti tihim učenjem, za vrijeme kojeg ćemo se sjećati Uzvišenog Allaha izgovaranjem zikra. Nakon izlaska sunca, klanjat ćemo duha-namaz, a zatim započeti radni dan. U to vrijeme naše tijelo izlučuje velike doze hormona kortizola, koji nam pomaže da se razbudimo, a i jasno sunčevo svjetlo povećava budnost.
Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nije volio spavati pred samu jaciju-namaz (noćni namaz), kao ni sjeliti niti se zabavljati nakon nje. (Bilježi Buhari) Epifiza noću izlučuje hromon melatonin, koji pomaže ustanovljavanju uravnoteženog spavanja. Ovaj hormon također je poznat kao antioksidant, što zanči da on noću štiti i obnavlja zdrave ćelije i neurone. Ako spavamo prije jacije-namaza, to će odgoditi naše noćno spavanje i vjerovatno uzrokovati nesanicu. Štaviše, dopamin, neurotransmiter kojeg izlučuje mozak, u najvećoj se količini javlja dva sata prije ponoći. Dopamin je odgovoran za davanje energije, motivacije, povećavanje interesa i koncentracije. Međutim, ako idete na spavanje kasno, gubite rezerve dopamina za sljedeći dan i ne možete ih dobiti do sljedeće noći.
Steknite naviku da rano idete u krevet, i to u određeno vrijeme, te se pridržavajte toga. Obavite ibadete i spominjanje Uzvišenog Allaha pred spavanje (zikr). Nemojte pokušavati da prije spavanja isplanirate poslove za sljedeći dan, nego se jednostavno opustite i potpuno oslonite na Uzvišenog Allaha: „O Allahu, Živi, Vječni! Molim Te za Tvoju milost, poboljšaj moje stanje i nemoj me ostaviti prepuštenog samog sebi čak ni koliko treptaj oka. (Bilježi Hakim. Hadis je vjerodostojan i može se pronaći u djelu Zaštita svakog muslimana-Hisnul-muslim. Na arapskom jeziku ova dova glasi: Ja Hajjju, ja Kajjum. Bi rahmetike estegisu, aslih li še’ni kullehu ve la tekilni ila nefsi tarfete ‘ajn.)
Uvečer treba izbjegavati tešku hranu; uzmite neku lahku večeru i napijte se mlijeka ili, još bolje, mlaćenice, kako je naš Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, imao običaj činiti. Prije odlaska u krevet uzmite abdest. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Kad god idete u krevet uzmite abdest kao za namaz“. (Bilježe Buhari, Muslim, Ebu Davud i Tirmizi)
Kratko spavanje i opuštanje sredinom dana može obnoviti vašu energiju. Popodnevni se odmor (kajlula,siesta) više puta spominje u Kur’anu. Izdvajamo samo jedan od tih ajeta koji popodnevni odmor spominje kao redovnu praksu: „O vjernici! Nek’ od vas dopuštenje traže oni koje posjeduju desnice vaše i oni koji još nisu zrelost dostigli- tri puta: prije jutarnjeg namaza, i kad odjeću svoju odlažete nakon podnevka i nakon večernjeg namaza…“ (En-Nur,58.)
Fraza „i kad odjeću svoju odlažete nakon podneva“ jasno ukazuje na period odmaranja sredinom dana. Ono omogućuje kratko povlačenje od stresnih situacija tokom dana, pomaže da obnovite svoju energiju, pojačava oprez i poboljšava raspoloženje. Međutim, ni u kom slučaju ne treba pokušavati da se tako nadoknadi ostajanje budnim do u kasne sate noću, pogotovo ako neko ima naviku da redovno ostaje budan satima nakon što noć padne da bi gledao televiziju ili radio neke druge nepotrebne stvari.
IZVOR: ZDRAVLJE TIJELA I DUŠE (vaš vodič ka cjelovitom zdravlju kroz islamska učenja)
Autor: Amira Ayad
Za Akos.ba pripremila: Amina Brajlović
