Kuvajtski fond za razvoj do sada investirao u BiH 85 mil. dolara
Kuvajtski fond za razvoj od 1997. godine do sada investirao je u Bosnu i Hercegovinu 85 miliona dolara, uglavnom u oblast transporta i vodosnabdijevanja – kazao je zamjenik generalnog direktora Fonda Hesham I. Al-Waqayan predstavnicima bh. medija koji borave u studijskoj posjeti Kuvajtu, javlja izvještač Fene. On, ipak, podvlači da Kuvajt već sedam godina nije razmatrao niti jednu aplikaciju za kuvajtsku investitciju u BiH, jer bh. vlasti nisu aplicirale ni sa jednim projektom. Naglašava da je Kuvajt spreman investirati u BiH za jedan projekt godišnje zbog stanja zemlje nakon poslijeratnih razaranja, što je velika pogodnost u odnosu na ostale zemlje.
“Žalimo zbog toga, jer vlasti BiH nisu dogovorile niti jedan projekt, da apliciraju”, kazao je on.
Waqayan ističe da Kuvajt trenutno razmatra o investiranju u autoput u BiH, jer su bh. vlasti to ocijenile prioritetnim. Ipak, smatra da je oblast zdravstva, posebno izgradnja bolnica, također sektor u koji bi Kuvajt uložio sredstva ukoliko bi bh. vlasti prezentirale konkretan projekt.
Za odobrenje investicije, kazao je, potrebno je da aplicira država sa konkretnim projektom, te urađenom feasibility studijom i finansijskim planom. Potom se, prema pravilima Fonda, sa delegacijom države razgovara o tehničkim detaljima, nakon čega odbor direktora ove institucije daje “zeleno svjetlo” projektu.
“U Bosnu i Hercegovinu sam došao odmah nakon rata i vidio sva razaranja. Sada svaki put kada dođem vidim napredak, ali on mora biti još bolji, na čemu trebamo zajedno raditi”, smatra Waqayan.
On navodi da Kuvajtski investicioni fond godišnje za sve zemlje svijeta odobrava između 25 i 31 projekt , a uslovi ulaganja zavise od sektora za koji se aplicira i ekonomije zemlje. Kao primjer ističe Karibe kojima Fond, za razliku od BiH, finansira jedan projekt u četiri do pet godina.
Fond je stopostotno državni fond Kuvajta, a predstavlja Vladu te državu i pred međunarodnim finansijskim institucijama. Generalno je fokusiran na investiranje u oblasti infrastrukture, poljoprivrede i industrije, a posljednjih godina i na socijalni sektor poput obrazovanja i zdravstva te pomoć sirijskim izbjeglicama.
Osnovan je 1961. godine sa 150 miliona dolara početnog kapitala, a do 1974. godine njegova je aktivnost proširena na Afriku i Aziju, da bi do 80-ih godina prošlog vijeka pokrivao 65 zemalja svijeta. U 90-im godinama rad je proširen na cijeli svijet, računajući i BiH.
Trenutno pokriva 105 zemalja svijeta, uključujući i Kinu, a iza sebe ima 900 realiziranih projekata sa 18,7 milijardi dolara investicija. Kapital mu je zaključno sa 30. septembrom prošle godine iznosio 6,6 milijardi dolara.
Akos.ba
