Kriza je spin, a milijarde ušteđevina su činjenica, nešto što svaki dan možete uzeti u ruke i prebrojati ako treba.
 

Piše: Adis Hasaković

Prošlu kolumnu na portalu Al Jazeere Balkans sam počeo riječima da sam davno prestao biti pesimista. Priča koja slijedi daje svim optimistima za pravo. Umjesto da sam primio to kao realnost, gotovo nevjerovatno je zazvučala vijest pristigla iz Centralne banke Bosne i Hercegovine objavljena prije neki dan, po kojoj građani na bankama kao ušteđevine drže preko devet milijardi KM.

U novembru 2014. godine, podaci su CBBiH, depoziti stanovništva su iznosili 9,049 milijardi KM, što je povećanje za 10,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok su istodobno ukupni depoziti porasli za 8,6 posto na nevjerovatnih 15,3 milijarde KM u odnosu na isti period lani.

U širokom luku…

Guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić, snažni rast štednih depozita građana pojašnjava “dubokim povjerenjem građana u bankarski sektor, ali i dokaz je to privrednog oporavka i kontinuiranog rasta bruto domaćeg proizvoda”. On dalje navodi kako je “BiH je među prvim državama u regiji izašla iz recesije i mada je rast BDP-a još uvijek skroman, ipak je evidentan oporavak privrede koji je prvenstveno potaknut rastom izvoza”, kaže guverner Kozarić, koji vjeruje da će štednja građana do kraja 2015. godine premašiti 10 milijardi KM.

Stoji, tačno, i sve je to uredu. Ipak, nešto tu ne štima. Nije sasvim jasno zbog čega građani u tako širokom luku izbjegavaju potrošnju, i umjesto kupovine, odlučuju se za štednju. Isto tako, ostaje neobjašnjivo, zašto i građani i domaća privreda ne žele svoje viškove investirati u lukrativnije poslove nego su to kamate po osnovu oročavanja novca kod banaka? Jer, bez potrošnje i investicija nema razvoja, novih radnih mjesta i većih plaća.

Ima se, može se!? Ne, ima se, čeka se…!

Najprije, dobro je da se ima, jer “iz prazne ne puca”, i to je znak da bi kako povećanje potrošnje, tako i obima investicija, koje bi u značajnoj mjeri mogli dati dodatni poticaj razvoju, mogli biti sasvim realni. Ali, na šta se čeka? S kim god da razgovarate, samo se rijetki odlučuju na kupovinu stana, kuće, automobila…, i samo se rijetki odlučuju investirati u vlastiti biznis, akviziciju, povećanje kapaciteta. Kao razlog se navodi famozna “situacija”.

Kriza je spin

Aha, tu smo. Ako bismo termin “situacija” smjestili u nešto preciznije okvire, jasno je da bi to najviše moglo odgovarati okviru javnog mnijenja.  Biće da je ipak do nas. Javno mnijenje smo mi, pojedinci, slobodni građani (da li baš i slobodnog uma?), sa svojim sposobnostima racionalnog poimanja nas samih, drugih ljudi i stvarnosti koja nas okružuje.

Opširnije na portalu Al Jazeere:

Kriza je virtuelna – devet milijardi činjenica

Biografija autora

Adis Hasaković

Stručnjak za političku komunikaciju. Autor je vlasnik Media Content Managementa (MCM), agencije za strateško komuniciranje i PR, edukaciju i kreiranje medijskih sadržaja (www.mcm.ba). Dugogodišnji je novinar i medijski menadžer. Također, napisao je knjigu “PRavo na uspjeh – 63 praktična primjera i upute kako do Vašeg PR cilja” o tome kako se kreiraju, provjeravaju, provode, i kontroliraju PR strategije.