Komisija za slobodu vjere Rijaseta IZ BiH: 15 prijava zbog kršenja parava
Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u protekle tri godine (2015, 2016. i 2017.) primila je 15 direktnih prijava koje su se odnosile na povredu prava na slobodu vjere. Od toga, osam prijava odnosi se na povrede prava na slobodu vjere na radnom mjestu, navodi se u Izvještaju o radu Komisije za period 2016./2017, javlja Anadolu Agency (AA).
Izvještaj je pregled registriranih slučajeva kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini.
”Mi smo zadnjih godina, od formiranja Komisije, zaprimili 15 prijava od ljudi koji su nam se žalili da su im prava ugrožena. Naravno Komisija je to razmotrila i dala svoje mišljenje”, rekao je predsjednik Komisije Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski.
Dodao je kako prema njihovom pristupu pomenutom problemu postoje tri vrste situacija koje su sortirane.
”Prva je nasrtaj ili ugrožavanje prava naših vjernika koji se često suočavaju s napadima na vjerske objekte. Napad na vjerski objekat je napad na one koji taj objekat koriste”, kazao je Pitić.
Druga vrsta kršenja prava na slobodu vjere je nasrtaj na pojedince i ugrožavanje njihovih prava na slobdu vjere, a najčešće se odnose na pitanja radnog mjesta, odnosno poslova koje ljudi obavljaju te mogućnosti ispoljavanja vjerskih sloboda na radnom mjestu.
Komisija je te slučajeve razmatrala i proslijedila ih nadležnim organima.
”Treće, što je novina ove godine, a izvan je opusa Komisije, je spektar narušenih prava na slobodu naših ljudi, pogotovo povratnika, koja se tiču obrazovanja”, rekao je Pitić.
Dodao je kako je bilo i mnogo neopravdanih optužbi i da su pomno ispitali sve detalje.
Komisija je tokom 2017. godine primila ukupno četiri prijave koje su u njenoj nadležnosti i dva zahjeva za pomoć u realizaciji određenih projekata koja se tiču tema kojima se bavi Komisija za slobodu vjere. Osim toga, Komisija je prošle godine pratila i registrirala slučajeve putem medija koji se odnose na napade na vjerske objekte i imovinu muslimana, kao i verbalne i fizičke napade na muslimane. Ukupno je zabilježeno 11 napada na vjerske objekte i imovinu muslimana i četiri verbalna i fizička napada, dok su četiri napada označena kao “ostali”, navodi se u izvještaju.
”Ono što je najdrastičnije još uvijek, jeste napad na vjerske objekte. Mogu kazati da smo imali samo na jednu od naših džamija u protekloj godini pet puta napad”, rekao je Pitić.
Dodao je kako još uvijek nisu dobili povratnu informaciju od nadležnih organa. Ozbiljnim problemom smatra i što se ovakva ”vrsta incidenata najčešće ne tretira kao atak iz mržnje, odnosno zločin iz mržnje, nego kao narušavanje javnog reda i mira”.
”Što se tiče napada na lične slobode ljudi, to je poznati napad u Kiseljaku, koji je ipak dobio sudski epilog. Mislim da je to prvi put, otkako se barem mi bavimo ovim poslom, a mislim i čak u posljednjih desetak godina, da je sud jedan slučaj tretirao i presudio na način da se smatra zločinom iz mržnje“, pojasnio je Pitić.
Istakao je kako svako ima pravo da se nosi i izražava kako hoće i da svako ima pravo na svoju religioznost onako kako hoće.
”Islamofobija i ta mržnja prema muslimanima u jednom dijelu evropske javnosti, nažalost, dobiva u medijskom prostoru više pažnje nego što zaslužuje. Evropa nije to ili Evropa nije samo to. Ali je nekako u trendu da baš to bude dominantno”, rekao je Pitić.
O pitanju ugrožavanja sigurnosti povratnika Pitić je kazao kako 23 godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma govori koliko postoje ozbiljni problemi u društvu i koliko se treba učiniti da ih bude manje.
Tokom 2016. godine Komisija je održala tri redovne sjednice i primila pet prijava, od čega su dvije bile u njenoj nadležnosti. Komisija je i u 2016. radila na iznalaženju rješenja o pitanju zaključka VSTV-a BiH o zabrani marame u sudovima BiH, a održano je i nekoliko sastanaka s parlamentarcima u cilju pripreme izmjene zakonskih odredbi koje se odnose na ograničavanje vjere.
Ugovor koji se očekuje da Islamska zajednica potpiše sa državom Bosnom i Hercegovinom, kao što je to učinjeno sa Katoličkom crkvom (2006. godine) i Srpskom pravoslavnom crkvom (2007. godine), trebao bi poboljšati i osnažiti instrumente zaštite prava muslimana, posebno onog dijela prava koja se odnose na specifične potrebe muslimana – kao što je pitanje pauze za džuma-namaz, prostora za dnevne namaze i slično.
Pitić smatra kako ugovor sa državom BiH “sam po sebi neće ništa riješiti, ali može biti važna prekretnica”.
Akos.ba
