>
Koliko i kada trebamo jesti i piti ? Koliko i kada trebamo jesti i piti ?
Posljedice koje su rezultat  pretjerivanja u jelu ,, O vjernici, jedite i pijte, ali nemojte pretjerivati, jer On ne voli one koji pretjeruju. ”... Koliko i kada trebamo jesti i piti ?

Posljedice koje su rezultat  pretjerivanja u jelu

,, O vjernici, jedite i pijte, ali nemojte pretjerivati, jer On ne voli one koji pretjeruju. ”

(El-E'raf, 31)

            Doktor Ibrahim Fehim u svojoj knjizi Alidž nefseke bil-gizai (Izliječi se hranom) navodi da je jelo urođena navika koju moramo obavljati i u njoj uživati. Činjenica je da što više uživamo u hrani probava hrane postaje brža i lakša. Ako se desi, dok smo za stolom, da nakon uživanja u hrani osjetimo tjeskobu i malaksalost, to je znak da smo učinili nešto pogrešno. Simptomi nezadovoljstva zdravog želuca obrokom koji smo pojeli kao što su gasovi, nadutost, podrigivanje i drugi, jesu ,,crveno svjetlo” koje nas upozorava na opasnost koja nas može zadesiti ako se ponovo prejedemo, ili se ne klonimo vrste hrane koju ne podnosi naš želudac.

Bilo koju vrstu hrane koju želudac ne prihvata, mi trebamo da izbjegavamo. Postoji mnogo vrsta hrane, tako da se možemo kloniti jedne ili dvije vrste. Ako se desi da hrana koja nam ne odgovara ne škodi drugima, reći ćemo da se želuci razlikuju, kao što se razlikuju i ljudi. Zato trebamo upoznati karakteristike svog želuca i vrste hrane koje mu odgovaraju. Naime, ako mi nešto volimo, ne znači da to voli naš želudac. Može se desiti da se pritaji kada ga neprestano primoravamo na hranu koja mu ne odgovara, ali će se jednom pobuniti, obustaviti rad ili će nanijeti štetu drugim organima.

 

VRIJEME OBROKA

Najbolji režim ishrane za organizam jeste konzumiranje tri obroka dnevno. Stoga ti se preporučuje da ne izađeš iz kuće i započneš posao bez doručka, i da ne dopustiš da svakodnevne obaveze učine da zaboraviš uzeti obrok na vrijeme. Pokušaj jesti u određeno vrijeme, a period između obroka ne treba biti kraći 4 – 5 sati, jer je to vrijeme koje je potrebno želucu da probavi hranu. Trebaš večerati najmanje dva sata prije odlaska na spavanje, i ne trebaš jesti između obroka. Ovo se odnosi isključivo na odrasle u normalnim uvijetima, a što se tiče djece, nema smetnje da jedu više obroka, a i bolesnicima je nekada potrebno da jedu više puta dnevno. Normalno je da čovjek ponekad pojede nešto ukusno između dva obroka, da ima obilnu večeru u ponoć ili da preskoči obrok kada je pretrpan poslom. Dok god nema probavnih smetnji, ako se to ponekad i desi, i ako mu to ne pređe u naviku, neće mu puno naškoditi.

Ali, u slučaju bolesti nepoštivanje zdravog režima ishrane može učiniti da se izgubi sva korist koja je stečena slijedeći poseban režim ishrane u toku više sedmica ili mjeseci, i bolest se može pogoršati, posebno u slučajevima hronične želučane ulceroze. Najbolje što se preporučuje kod želučanih smetnji uzrokovanih teškim obrokom, ili promjenom vremena obroka, jeste da čovjek preskoči sljedeći obrok kako bi olakšao želucu da povrati svoju funkcionalnost. Obrok koji čovjek preskoči neće mu škoditi, ali obrok koji konzumira, a ima želudac koji je u nezdravom stanju može uzrokovati bol koji će trajati nekoliko dana ili čak sedmica.

 

NE JEDI KAD SI LJUT!

Mirna atmosfera u toku jela puno pomaže procesu probave. Lijepa trpezarija, ukrašenost stola cvijećem, osjećaji sreće, zadovoljstva i smijeh najvažniji su pomoćni za otvaranje apetita i brže varenje hrane.

Otac koji svoju djecu i suprugu okuplja za stolom da doručkuju nasmijanog lica, smirene duše i očiju koje odaju sreću i radost, indirektno utječe na otvaranje apetita svih članova porodice i lakše probavljanje hrane.

Na jednom univerzitetu vršen je eksperiment kako bi se otkrilo kako osjećaji i emocije utječu na probavu. Nahranili su zdravu mačku u kavezu, nakon čega je ona zaspala. Dok je spavala, uradili su rendgenski snimak i vidjeli su da probava ide svojim tokom. Kada se iznenada pored kaveza našao ogroman pas koji je lajao, mačka je prestravljeno skočila iz sna, a proces probave bio je obustavljen sljedeća četiri sata, što se vidjelo na snimku. Strah, zabrinutost, srdžba imaju isti učinak na ljudski želudac.

Jedan od neobičnih prizora u vezi s ovom temom jeste to što se ponekad kod pacijenata koji dolaze u bolnicu radi operacije, ujutro pred operaciju analizom otkrije da imaju dijabetes. Nazivaju ga emocionalni dijabetes, a posljedica je straha i brige.

ŽVAKANJE HRANE

Pravilno i dobro žvakanje hrane jeste jedan od važnih i preventivnih činilaca protiv poremećaja probavnog trakta. Hrana bilo koje vrste ne smije se progutati prije nego što se žvakanjem u ustima pretvori u smjesu koja je skoro u tečnom stanju. Miješanje hrane s pljuvačkom ima zadatak da škrobne materije pretvori u šećere radi lakše apsorpcije. Dobro žvakanje omogućava želucu da luči sokove, kako bi se hrana potpuno iskoristila. I ne postoji veći uzrok poremećaja probave od konzumiranja doručka nabrzinu, ili ručka u kancelariji na poslu. Kada dobro žvačeš hranu, zadovoljavaš se manjim količinama, i nalaziš u okusu i mirisu hrane veći užitak. Čak i i hranu kojoj žvakanje nije potrebno, kao što su mlijeko i hladni napici, treba piti polahko. Dobro žvakanje posebno je važno a djecu i starije osobe. Želučani poremećaji kod djece najčešće su uzrokovani konzumiranje tvrde hrane koja se ne sažvaće dobro, te tako loše utječe na probavni trakt.

Zdravi zubi neophodni su za dobro žvakanje. Otkriveno je da 90% djece u ranom djetinjstvu ima karijes, a razlog tome jeste sljedeće:

  • konzumiranje puno slatkiša i šećera, koji uzrokuje vrenje u ustima, i karijes na zubima;
  • nedostatak vitamina i minerala, jer hrana bogata vitaminom C i meneralima štiti od karijesa i upale desni.

I tako se sve vrti u krug, pokvareni zubi i upaljene desni imaju za posljedicu nepravilnu ishranu, i ishrana se sve više pogoršava sa slabljenjem zuba i nemogućnosti žvakanja hrane, i na taj se način nanosi šteta probavnom traktu.

 

PIJENJE VODE

U životu čovjeka voda zauzima veoma važno. Voda je neophodnija od hrane. Čovjek bez vode može živjeti svega 3-4 dana, a bez hrane i do 40 dana, pa i više. Voda pomaže protjecanju krvi, želučanim sokovima, podstiče unutrašnja lučenja, ima funkciju rastvaranja hrane i sprečava razmožavanje bakterija u crijevima. Činjenica je da je pijenje vode u velikim količinama u vrijeme jela jako štetno, jer razblažuje želučane sokove, tako da se hrana ne može brzo probaviti.

Treba istaći da pijenje vode nije jedini način na koji zadovoljavamo potrebe našeg organizma za vodom, nego to činimo konzumirajući voće i povrće čiji sastav čini 70-80% voda, također svaka druga hrana sadrži vodu u višem i manjem procentu. Količina vode koja se pije nakon večere treba biti manja kod djece i starijih osoba.

 

Izvor: ,, POSLANIKOVA, s.a.v.s., ISHRANA: Hrana kao otrov i lijek ”

Autor: Dr. Abdul-Basit Muhammed el-Sajjed

Za Akos.ba pripremila: Adisa Omerbašić

 

 

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.