Koji je najveći dar mi’radžski?
Isra i mi'radž predstavljaju jedan veoma bitan događaj u životopisu Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s. Te odabrane mir'adžske noći Uzvišeni je ovaj ummet počastio svekolikim darovima, a najveći od njih jeste propisanost pet dnevnih namaza.
Isra i mi’radž predstavljaju jedan veoma bitan događaj u životopisu Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s. Te odabrane mir’adžske noći Uzvišeni je ovaj ummet počastio svekolikim darovima, a najveći od njih jeste propisanost pet dnevnih namaza
“Slavljen neka je Onaj koji ga je u jednom času noći preko svoga roba iz Mesdžidul-Harama u Mesdidžul-aksa, čiju smo okolicu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali. On, uistinu, sve čuje i sve vidi.” (El-Isra’,1)
“Tako Mi zvijezde kad zalazi, vaš drug nije s Pravog pula skrenuo i nije zalutao! On ne govori po hiru svome – to je samo Objava, koja mu se obznanjuje, upči ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome na obzorju najvišem, zatim se približio, pa nadnio – blizu koliko dva luka ili bliže – i objavio robu Njegovu ono što je objavio, srce nije poreklo ono što je vidio, pa zašto se prepirete s njim o onome što je vidio? On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-Muhtehaa kod kojeg je džennetsko prebivalište, kada je sidru pokrivalo ono što je pokrivalo – pogled mu nije skrenuo i nije prekoračio, vidio je najveličanstvenija znamenja svoga Gospodara.” (En-Nedžm,1-18.)
Isra i mi’radž predstavljaju jedan veoma bitan događaj u životopisu Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s. Te odabrane mir’adžske noći Uzvišeni je ovaj ummet počastio svekolikim darovima, a najveći od njih jeste propisanost pet dnevnih namaza.
Isra i mir’adž desili su se u periodu nakon Godine tuge u kojoj je Poslanik, s.a.v.s., izgubio dva zaštitnika i dva člana svoje obitelji: amidžu Ebu Taliba i svoju vjernu i odanu suprugu Hatidžu.
Događaj Israa i mi’radža, nakon ovih gubitaka, značili su za Poslanika, a.s., i za zajednicu vjernika puno. To je bio ogroman podsticaj Vjerovjesniku, a.s., da ustraje u svojoj misiji bez obzira na poteškoće sa kojima se susretao u svom svakodnevnom iskrenom i predanom da’vetu (upućivanju ljudi u istine vjere).
Mi’radž se, kako navode neke predaje, desio na godinu dana prije velike Hidžre Poslanika i ashaba iz Mekke u Medinu.
Propisanost pet dnevnih namaza na mi’radžu, te činjenice da je taj ibadet kao poseban Allahov dar ummetu propisan na posebnom mjestu i u posebnim okolnostima, veliki je pokazatelj ogromne vrijednosti namaza kod Onoga koji ga je ljudima propisao.
Sve ono što se dešavalo te mi’radžske noći sa sobom nosi mnogostruku vrijednost i šalje nam značajne i neprolazne krunske poruke koje imaju za cilj da ojačaju našu vjeru i podstaknu nas na poslušnost Onome koji mnogo daruje i mnogo poklanja.
O mi’radžskim porukama treba pričati i pisati češće, ne samo u onim danima i mjesecima u kojima mislimo da se desio taj veličanstveni događaj.
Poslanik Muhammed, a.s. je nakon događaja mi’radža još punih 11 godina primao Allahovu objavu Kur’ana, međutim ni on ni ashabi nisu kasnije nikada veličali niti posebno spominjali ovu noć niti je po bilo čemu izdvajali.
Historičari i ulema nisu složni po pitanju datuma u kojem se desio događaj Israa i mi’radža. Razlog tog neslaganja jeste činjenica da Alejhisselam o njegovom datumu u hadisima uopće govorio. To nam nedvosmisleno govori da su u ovom slučaju bitne mi’radžske poruke, a ne sam datum događaja, jer je on, kako se čini, po svim prilikama, u drugom planu. Da je bio bitan datum ovog veličanstvenog događaja, on bi zasigurno bio zabilježen u više hadiskim predaja kod Buharije i Muslima, i bio bi konsenzusom općeprihvaćen.
Kod nas preferira mišljenje da se ovaj događaj desio 27. noći mjeseca redžepa. Bilo kako bilo, o mi’radžskim porukama i poukama treba govoriti često. Naše vjernike trebamo podsticati da budu što ustrajniji u obavljanju ovih 5 dnevnih farz namaza koji su nam u mi’radžskoj noći od Uzvišenog Allaha dati kao veličanstveni dar.
Nemojmo se prema ovom daru odnositi nemarno.
Za Akos.ba piše: Admir Iković
