Kaljina kod Sokoca: Prva zvanična posjeta muftije sarajevskog
Sinoć je u povratničkom džematu Knežina, Medžlis IZ-e Kaljina upriličen prvi ovogodišnji zajednički iftar u džamiji Sultana Selima, kojem su prisustvovali tamošnji povratnici i musafiri iz Sarajeva. U prvoj posjeti Knežini od imenovanja na dužnost, sinoć je boravio i muftija sarajevski prof. dr. Enes ef. Ljevaković.
Na dvanaestom kilometru puta Sokolac – Olovo, na obalama rijeke Bioštice, iznikla je prije mnogo stoljeća prelijepa kasaba Knežina, čaršija sa dugom i bogatom tradicijom. “Sui čok, ekmek jok”, što u prijevodu znači “vode puno, hljeba malo”, uklesano je u kamen iznad uvijek ledenog izvora Knežak, koji izvire u centru čaršije. Knežak je sinoć u iftarsko vrijeme osvježio i rashladio brojne Knežince koji su na prvi ovogodišnji zajednički iftar prispjeli i iz Sarajeva.
Ugodna i svježa romanijska večer uljepšana je iftarom i zajedničkim druženjem na sofama Selimije džamije, uz prijatan razgovor i međusobno upoznavanje. Iako je Knežina povratnički džemat, ništa sinoć nije upućivalo na to da se imami i džematlije naših krajeva suočavaju sa teškoćama i surovošću povratničke svakodnevnice, što donosi vedrinu, podstrek i nadu da prava i masovnija okupljanja sokolačkih Bošnjaka tek slijede. U tom pravcu obavljen je razgovor i prve konsultacije s muftijom sarajevskim prof. dr. Enesom Ljevakovićem o planovima oživljavanja i omasovljenja tradicionalne dove u Šaševcima, koja je godinama unazad bila prepoznatljivo mjesto ibadeta, ali i okupljalište Bošnjaka iz mnogih drugih krajeva.
Muftija Ljevaković pozdravio je i ohrabrio nastojanja oživljavanja vjerskog i kulturnog života na prostorima Medžlisa IZ-e Kaljina, uputivši ramazansku poruku, koja je između ostalog sadržavala savjete i upute o očuvanju vjerskog i kulturnog identiteta Bošnjaka, te potrebu brige za zavičajem i imovinom naših predaka.
Prisutne džematlije poselamili su predsjednik Medžlisa IZ-e Kaljina Mehmed Džindo, v.d. gl. imama MIZ-e Kaljina Adil ef. Okić koji je i predvodio teravih-namaz, a iftaru je prisustvovao i Sead ef. Drinjak, imam u džematu Kaljina.
Ovo ramazansko okupljanje sokolačkih Bošnjaka čiji korijeni pripadaju prostoru koji zauzima Medžlis IZ-e Kaljina sasvim sigurno neće biti posljednje u ovom ramazanu, s obzirom da Izvršni odbor Medžlisa i tamošnje džematlije prikupljaju snagu za zahtjevne projekte koji slijede, a među kojima se ističu obnova džamije u džematu Kruševci i oživljanje tradicionalne dove u Šaševcima.
Nakon predramazanskog mevluda u Knežini koji je okupio nekoliko stotina vjernika, atmosfera sa sinoćnjeg iftara u Selimiji džamiji nova je potvrda čvrstog opredjeljenja da se na ciljevima snaženja i bogaćenja vjerskog i kulturnog života ovih prostora, u budućnosti radi brže, bolje i predanije.
Selimija džamija građena je u doba sultana Selima, ili za vladavine Selima I (1512. -1520.) Ova džamija spada u red najznačajnijih potkupolnih džamija osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Osim što je jedan od bisera islamske arhitekture u BiH, Selimija je stoljećima bila i ostala duhovni centar muslimana ovog područja.
Zavod za zaštitu spomenika kulture Narodne Republike BiH je 07. februara 1951. godine donio Rješenje kojim se “…Selimija džamija u Knežini, srez Sarajevo, vlasništvo Islamske zajednice, određuje kao spomenik kulture, koji je rješenjem Zavoda stavljen pod zaštitu države i upisan u registar nepokretnih spomenika kulture”. Selimija džamija se kao najmonumentalniji objekat ovog kraja najduže zadržala, ali je i ona porušena u ljeto 1992. godine.
Njenom obnovom, oživljavanjem Medžlisa IZ-e Kaljina, reorganizacijom i uvezivanjem džematskih struktura, uspostavom kontinuirane vjerske prakse, stiču se uslovi na podizanju nivoa kvaliteta vjerskog i kulturnog života bošnjačkih povratnika u ove krajeve.
preporod.com
