Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Kalin: Put prema naprijed je u shvatanju važnosti naslijeđa Sarajeva i Andaluzije

Kalin: Put prema naprijed je u shvatanju važnosti naslijeđa Sarajeva i Andaluzije

Kalin, koji je danas doputovao u glavni grad Bosne i Hercegovine, govorio je na panelu “Budućnost islama i muslimana u Evropi na primjeru Bosne i Hercegovine i Andaluzije”, koju organizira Unija evropskih balkanskih demokrata (UEBD), sarajevsko predstavništvo nevladine organizacije Unije evropskih turskih demokrata (UETD).
 Ako muslimani u Bosni, 20 godina nakon genocida u Srebrenici, mogu i dalje dostojanstveno stajati, dostojanstveno i časno reći svijetu da su dio Evope, da su esencijalni elementi europskog društva i kulture, onda to znači da ima nade i da im moramo pomoći kao Europljani, kao Turci, i kao ostali, da realiziraju novu Adaluziju u BiH, mislim da je to prava budućnost, poručio je glasnogovornik Ureda predsjednika Republike Turske Ibrahim Kalin, javlja Anadolu Agency (AA).

Kalin, koji je danas doputovao u glavni grad Bosne i Hercegovine, govorio je na panelu “Budućnost islama i muslimana u Europi na primjerima Bosne i Hercegovine i Andaluzije”, koju organizira Unija europskih balkanskih demokrata (UEBD), sarajevsko predstavništvo nevladine organizacije Unije europskih turskih demokrata (UETD).

Govoreći o prvom predsjedniku Predsjedništva BiH rahmetli Aliji Izetbegoviću, Kalin je istakao kako je danas prilika da se iskaže zahvalnost za sve što je učinio ne samo za svoje zemlju, nego i, kako je rekao, “za sve nas koji vjerujemo u pravdu i slobodu”.

Kada je riječ o današnjoj temi “Budućnost islama i muslimana u Europi na primjerima Bosne i Hercegovine i Andaluzije”, Kalin je istaknuo kako je tačna ta formulacija u kojoj su Bosna i Andaluzija zajedno, jer, kako je rekao, prolazi se kroz kritična vremena u modernoj historiji kada je riječ o islamu i kršćanstvu u Europi.

“Andaluzija predstavlja najbolji period u europskoj islamskoj historiji, budući da je trajao oko 700 godina. To je, zapravo, tri puta više nego američka historija. Dakle, muslimani, kršćani i jevreji su stvorili taj sistem kohabitacije. Iz različitih etničkih grupa uspostavili su slobodno razmišljanje, intelektualne aktivnosti i religijsku koegzistenciju. To sjećanje je još uvijek s nama, ali je u realnosti ono izgubljeno, a to je veliki gubitak za Europu”, poručio je Kalin.

Istakao je kako je Sarajevo bilo kao i Andaluzija te kao takvo dijeli jedan dio europske historije na mnoge načine.

Postavlja pitanje da li danas zaista razumijemo dimenziju Europe, da li postoji jedinstvena Europa, da li se taj posao definisanja Europe može povjeriti samo jednoj grupi ljudi ili se ona definiše ljudima koji žive u njoj?

“Trebamo problematizirati termin ‘Europa’, jer, budući da postoje različita tumačenja, očigledno ne postoji jedinstvena Europa. Trebamo imati kritičnije rasprave o tome”, rekao je Kalin.

“Sada je problem u tome da se europski identitet zapravo oblikuje u opoziciji prema islamu i muslimanima, a o tome trebamo razmišljati. Naslijeđe europskog kolonijalizma je kreiralo velike razlike između zapadnih i nezapadnih društava. Ono što je interesantno, kada islam nije prisutan u smislu dijela naslijeđa Europe, to podrazumijeva isključivanje i odbijanje doprinosa islama Europi”, rekao je Kalin.

Istakao je kako nijekanje prava muslimana u Europi, i posmatranje njih kroz okvir prijetnje po Europu, nije realno, jer muslimani nemaju toliki utjecaj.

Ukazao je kako danas postoji neravnoteža kada je riječ o pitanju nasilja i radikalizma u svijetu, koja se ogleda u tome da se ovi problemi automatski vežu za islam, što treba odbaciti jer nije zasnovano na činjenicama.

“U SAD-u danas domaće nasilje uzima više života nego bilo koji teroristički napad, ali o tome se ne govori. Nego samo kada neko počini zločin s muslimanskim imenom onda postaje islamski terorist koji nastoji da uništi zapadnu civilizaciju. Kada bijela osoba to učini onda ona ima psihološke probleme”, rekao je Kalin.

Dalje je naveo kako je potrebno imati jedno bolje rauzmjevanje činjenica na terenu i također zapamtiti da i historija ima načina da istinu prikaže na različite način.

“Kada mi ljudi priđu i kažu da je ‘islam bio nasilan kroz svoju historiju’, mi govorimo ovdje da je to nešto što moramo odbiti. Trebamo se sjetiti da se holokaust desio ovdje u Europi, isto kao i genocid u Srebrenici, koji se nije desio u Islamabadu, već sred Europe, prije 20 godina. Kada su se mnogi ljudi busali s jednim obećanjem modernizma i humanosti, hiljade ljudi su ovdje ubijeni samo zato što su bili bosanski muslimani. Taj genocid se desio u 20. stoljeću, kako objasniti kada govorimo o nasilju, diskriminaciji protiv muslimana. To se nastavlja na toliko različitih načina, ali mi moramo zaustaviti ovo konstantno zlouporebljavanje i dehmanizaciju muslimana širom svijeta”, istako je Kalin, te dodao:

“Moj osjećaj i strah je da je do holokausta doveo niz događaja koje dosta slične možemo vidjeti sad u odnosu prema muslimanima i da ako sada ne djelujemo i ne preuzmemo ogovornost i zaustavimo to ludilo krivljenja muslimana za sve loše što se dešava u svijetu, onda, ne daj Bože, to za 10 ili 20 godina može dovesti do novog holokausta. Moramo shvatiti koliko je ovo važno pitanje za sve nas.”

Na samom kraju izlaganja Kalin je rekao kako muslimanska i zapadna društva ne moraju da se sukobljavaju, ali da postoje oni koji pokušavaju kreirati kulturu sukoba, koji pokušavaju pokrenuti nove ratove između islamskih i zapadnih društava. Prema njegovim riječima, to je nešto što je potrebno izbjeći.

“U tom smislu, imamo izvanredna iskustva, historijsko naslijeđe iz kog možemo izvući korisne stvari iz Bosne i Andaluzije, ali i drugih gradova i društava gdje ima kulturalni pruralizam. Put prema naprijed je u tome da moramo razumijeti koliko je važno naslijeđe Sarajeva i Andaluzije. Jer ovdje, 20 i više godina nakod genocida, ako muslimani u Bosni mogu i dalje dostojanstveno stajati, dostojanstveno i časno reći svijetu da su dio Europe, da su esencijalni elementi europskog društva i kulture, onda to znači da ima nade i da im moramo pomoći kao Europljani, kao Turci, i kao ostali, da realiziraju novu Adaluziju u BiH, mislim da je to prava budućnost”, poručio je glasnogovornik Ureda predsjednika Republike Turske Ibrahim Kalin.

Panelu u Sarajevu prisusvovao je i član Predsjeništva BiH Bakir Izetbegović, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, brojni ministri, ambasadori, predstavnici akademski zajednice, predstavnici nevlading sektora i drugi.

 Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top