Kakva je sudbina vakufa u ‘zapadnom Mostaru’
Zahtjev Bošnjaka organi vlasti u Mostaru ignoriraju i na njega pozitivno ne odgovaraju. To pitanje podvedeno je kao jedno ozbiljno i teško političko pitanje kojem zasad nema kraja.
Na pitanje novinara BH Glasnika iz Norveške u vezi s vakufom u zapadnom dijelu Mostara, koji se zloupotrebljava, poput bespravne gradnje njemu teniskog igrališta, muftija mostarski Salem-ef. Dedović je kazao da lokalitet na kom su izgrađeni teniski tereni je lokalitet kraj rijeke Radobolje i on se uvjetno rečeno nalazi u drugom dijelu grada tzv. zapadnom dijelu. Tamo Islamska zajednica u svom posjedu ima lokalitet na području koji se zove Krvava džamija ili Ali hodžina džamija koja je srušena i zapaljena 1922. godine i od tada nije u funkciji.
“Mnogi Mostarci nisu ni znali za nju jer su joj temelji zatrpani i lokalitet zapušten. Danas smo otkopali temelje te džamije koju planiramo izgraditi i za nju danas imamo izrađen izvedbeni projekat koji je uradio Medžlis Islamske zajednice prije nekoliko godina. Ta džamija ima historijsku važnost za Mostar.
U nju je Stojan Janković 1687. godine na Bajram upao sa svojim ustanicima i pobio muslimane na namazu. Vrlo važno je da se o tom događaju govori i da se pominje ta džamija i njen lokalitet. Ja apelujem na svijest vaših čitalaca, bh. prognanika, građana i džematlija iz Mostara koji u velikom broju žive u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj da podrže i pomognu akciju obnove ove džamije kod rijeke Radobolje. Ona je dio naše kulture, historijskog i civilizacijskog pamćenja i pominjanja u gradu Mostaru.
Pitanje izgradnje Islamskog centra u Mostaru je veoma važno pitanje od kojeg Islamska zajednica ne odustaje i ona ga drži svojim prioritetom. “Bitka” za izgradnju traje duže od deset godina i ona je politička, pravna i sudska, sa organima grada Mostara na svim instancama, trudeći se da Islamska zajednica u centru grada na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema uđe u svoj posjed. Taj vlastiti prostor Islamske zajednice se u zadnjih sto godina neprekidno uzurpira i otima, preknjižava i mijenja mu se namjena. Dakle, prije više od deset godina Islamska zajednica je izašla sa svojim zvaničnim zahtjevom prema gradskim organima. On je utemeljen po svim osnovama kako po našim duhovnim potrebama tako i po historijskim, vjerskim, kulturnim i svim drugim aspektima. Jer mi, Bošnjaci smo narod koji je veoma brojan i s aspekta budućnosti, neophodno je da se na tom lokalitetu dogodi jedan međureligijski, međucivilizacijski i međunacionalni susret.
Taj lokalitet je pravo mjesto za sve gore pobrojano. Nažalost, moram konstatovati da bez imalo razumijevanja, volje i želje kao i međunacionalnog senzibiliteta i osjećaja, kao i uvažavanja prava pripadnika islamske vjeroispovjesti, Bošnjaka, naš zahtjev organi vlasti u Mostaru ignoriraju i na njega pozitivno ne odgovaraju. To pitanje podvedeno je kao jedno ozbiljno i teško političko pitanje kojem zasad nema kraja.”
preporod.com
