Kakva je budućnost globalne muslimanske populacije

Odlomak iz knjige “MUSLIMANSKI SVIJET – POPULACIJA I RELIGIOZNOST” 

Godine 2009. Pew Forum za pitanja religijskog i javnog života objavio je publikaciju “Mapiranje globalne muslimanske populacije”, gdje je procijenjeno da u svijetu živi više od milijardu i po muslimana. Forum je napravio korak naprijed, pa je 2011. godine u izvještaju Budućnost globalne muslimanske populacije – projekcije za period 2010-2030. godine korištenjem standardnih demografskih metoda, usprkos brojnim neizvjesnostima, napravio procjenu koliko će do 2030. godine muslimana živjeti u svih 232 zemlje u svijetu.

Ovaj izvještaj daje demografske projekcije koje se zasnivaju na aktuelnim podacima o populaciji i pretpostavkama o demografskim trendovima. Te se projekcije odnose na ono što će se desiti ukoliko su sadašnji podaci tačni, a trendovi se nastave prema očekivanjima. Međutim, brojni su faktori koji mogu promijeniti demografske trendove na nepredvidiv način: imigracioni zakoni, ekonomski uvjeti, prirodne katastrofe, oružani sukobi, naučna otkrića, društveni pokreti, politička previranja itd. Zbog toga je ovaj izvještaj ograničen na skromni vremenski period od 20 godina. Međutim, i pored toga, ne postoji nikakva garancija da će muslimanska populacija rasti baš ovim predviđenim tempom, niti da na njen rast neće utjecati nepredviđene okolnosti kakve su političke odluke o migracionim kvotama ili nacionalne kampanje da se osnivaju veće ili manje porodice.
Važeći podaci o populacijama koji su temelj ovog izvještaja prikupljeni su iz najboljih izvještaja za sve 232 zemlje i teritorije za koje Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija, tj. Odjel za populaciju, daje procjene. Dakle, izvori izvještaja su: podaci Ujedinjenih nacija i međunarodnih agencija za istraživanja, popisi, demografske studije, generalna istraživanja populacije, svjetska baza podataka o religijama (WRD), te različiti izvori podataka za svaku zemlju ponaosob. Opći pregled rezultata iz izvještaja Foruma Pew o budućnosti muslimanske populacije koji slijedi temelji se na završnom izvještaju ove publikacije. Potom su analizirani faktori koji podstiču rast muslimanske populacije (glavni i indirektni) i dat je pregled regionalne rasprostranjenosti muslimanske populacije.

Slika 1.  

Očekuje se da će u narednih 20 godina muslimanska populacija u svijetu porasti za oko 35% tj., prema procjenama Foruma za religijska i javna pitanja Centra Pew, broj muslimana će se sa 1,6 milijardi, koliko ih je bilo 2010. godine, povećati na 2,2 milijardi 2030 godine.

Slika 1. 

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijska osnova uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Osjenčenim poljima predstavljene su projekcije.

Pretpostavlja se da će u naredne dvije decenije muslimanska populacija dvostruko brže rasti u odnosu na nemuslimansku: prosječna godišnja stopa rasta za muslimane je 1,5%, a za nemuslimane 0,7%. Ukoliko se trenutni trend rasta nastavi, 2030. godine će u ukupnoj svjetskoj populaciji, koja će po projekcijama brojati 8,3 milijarde, muslimani činiti 26,4%, dok su, prema podacima iz 2010, od 6,9 milijardi svjetskog stanovništva muslimani činili 23,6%.

Bez obzira što će muslimanska populacija u svijetu rasti brže nego nemuslimanska, pretpostavlja se da će ona ipak rasti sporijim tempom nego u protekle dvije decenije. U periodu od 1999. do 2010. godine, muslimanska populacija rasla je prosječnom godišnjom stopom od 2,2%, dok je očekivana stopa za period od 2010. do 2030. godine 1,5%.

Ovo su neki od glavnih zaključaka opsežnog izvještaja o veličini, rasprostranjenosti i rastu svjetske muslimanske populacije. U izvještaju Foruma Pew za pitanja religijskog i javnog života nastoje se ažurirati procjene o broju muslimana u svijetu za 2010. godinu i predvidjeti rast muslimanske populacije od 2010. do 2030. godine. Projekcije su bazirane kako na ranijim demografskim trendovima, tako i na pretpostavkama da će se ovi trendovi nastaviti u narednim godinama. Pravljenje ovakvih procjena neizostavno podrazumijeva neizvjesnosti, uključujući i one političke prirode. Na primjer, promjene političke klime u SAD-u i u evropskim državama mogle bi dramatično utjecati na obrasce mi¬gracija muslimana.

Međutim, ukoliko se trenutni trend rasta nastavi, broj zemalja sa milion i više muslimana do 2030. godine će porasti sa današnjih 72 na 79. Većina muslimana (oko 60%) i dalje će živjeti u azijsko-pacifičkoj regiji, dok će njih oko 20%, kao i danas, živjeti na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. Očekuje se da će Pakistan prestići Indoneziju, kao zemlju sa najvećom muslimanskom populacijom na svijetu. Pretpostavlja se da će populacija muslimana u Podsaharskoj Africi rasti; na primjer, za dvadeset godina će vjerovatno više muslimana živjeti u Nigeriji nego u Egiptu. Muslimani će i dalje ostati manjina u Evropi i na dva američka kontinenta, ali se očekuje da će njihov udio u ukupnoj populaciji ovih regija rasti.

Slika 2.

Procijenjeni brojevi pripadnika populacije zaokruženi su na hiljade. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Zbog zaokruživanja, iznosi se ne moraju tačno poklapati. 

Na primjer, projekcije pokazuju da će se u naredne dvije decenije u Sjedinjenim Državama broj muslimana više nego udvostručiti, te da će porasti sa 2,6 miliona, koliko ih je bilo u 2010. godini, na 6,2 miliona u 2030. godini, a glavni razlozi za to su imigracija i natprosječna stopa nataliteta među muslimanima. Pretpostavlja se da će udio muslimana u ukupnoj populaciji SAD-a (odrasli i djeca) porasti sa 0,8% iz 2010. godine na 1,7% u 2030. godini, čime će se izjednačiti broj muslimana s današnjim brojem Jevreja ili episkopalaca. Iako će u nekim evropskim zemljama živjeti znatno veći procent muslimana, pretpostavlja se da će u SAD-u do 2030. godine živjeti više muslimana nego u bilo kojoj evropskoj zemlji, izuzev Rusije i Francuske.

Predviđa se da će u naredne dvije decenije udio muslimanskog sta-novništva u cjelokupnoj populaciji Evrope porasti za skoro jednu trećinu, čime će broj muslimana u odnosu na ukupan broj stanovnika ove regije porasti sa 6% iz 2010. godine na 8% u 2030. godini. Prikazano u apsolutnim brojevima, evropska muslimanska populacija će porasti sa 44,1 milion iz 2010. godine na 58,2 miliona u 2030. godini. Najveći porast – uzrokovan prvenstveno neprestanim migracijama – najvjerovatnije će se desiti u Zapadnoj i Sjevernoj Evropi, gdje će se u nekoliko zemalja procent muslimana u odnosu na ukupan broj stanovnika približiti dvocifrenom broju. Očekuje se da će u Ujedinjenom Kraljevstvu muslimani činiti 8,2% populacije u 2030. godini, što je znatan porast u odnosu na današnje procjene od 4,6%. Pretpostavlja se da će 2030. broj muslimana u Austriji dosegnuti 9,3%, u odnosu na današnjih 5,7% od ukupnog broja stanovnika zemlje; u Švedskoj će taj broj porasti na 9,9% (sa današnjih 4,9%); u Belgiji će muslimani činiti 10,2% populacije (u odnosu na današnjih 6%), a u Francuskoj 10,3% (sa današnjih 7,5%).

Na brži rast broja muslimana u odnosu na nemuslimane u cijelom svijetu utječe nekoliko faktora. Muslimani obično imaju veće stope fertiliteta (više djece po ženi) od nemuslimanske populacije. Osim toga, veliki dio muslimanske populacije već je, ili će to uskoro biti, u najboljoj reproduktivnoj dobi (15—29 godina). Također, poboljšanje zdravstvenih i ekonomskih uvjeta u zemljama s muslimanskom većinom dovelo je do natprosječnog pada mortaliteta novorođenčadi i djece, a prosječan ljudski vijek se produžuje više u zemljama s muslimanskom većinom nego u drugim manje razvijenim zemljama.

Muslimanska populacija raste, ali stopa njenog rasta opada Rast globalne muslimanske populacije ne bi trebalo da zasjeni još jedan važan demografski trend: stopa rasta muslimanske populacije u posljednjih nekoliko decenija je u opadanju i vjerovatno će se nastaviti snižavati u narednih dvadeset godina, što pokazuje donji grafikon. U periodu od 1990. godine do 2000. godine muslimanska populacija je rasla prosječnom godišnjom stopom od 2,3%. Stopa rasta je spala na 2,1% od 2000. do 2010. godine; pretpostavlja se da će od 2010. do 2020. godine opasti i do 1,7%, a od 2020. do 2030. godine na 1,4% (ili 1,5% godišnje u 20-godišnjem periodu od 2010. do 2030. godine).
Slika 3.

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijsku osnovu uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Osjenčenim poljima predstavljene su projekcije. 

Stopa rasta opada prvenstveno zbog pada stope fertiliteta u mnogim većinskim muslimanskim zemljama, među kojima su i takve mnogoljudne nacije poput Indonezije i Bangladeša. Stopa plodnosti (fertiliteta) opada jer se sve više žena u ovim zemljama sve duže obrazuje, raste životni standard, a ljudi se sele iz ruralnih područja u gradove.

Usporeni rast muslimanske populacije najizraženiji je u azijsko-pacifičkoj regiji, na Bliskom Istoku, Sjevernoj Africi i u Evropi, dok je u Podsaharskoj Africi manje vidljiv. Jedina područja gdje će, kao rezultat imigracije, rast muslimanske populacije biti ubrzan jesu Sjeverna i Južna Amerika. 

Slika 4.

Ovi iznosi su prosjek sastavljen od godišnje stope rasta tokom 10-godišnjeg perioda. Uzelo se u obzir da populacijsku osnovu uključuje porast iz prethodne godine. Procenti su izračunati iz nezaokruženih brojeva. Podaci su dati na temelju nezaokruženih brojeva. Isprekidanom linijom predstavljene su projekcije. 

Opadanje stope fertiliteta dovest će do značajnih promjena u dobnoj strukturi muslimanske populacije. Današnja svjetska muslimanska populacija prilično je mlada, što se u statističkom predstavljanju naziva “ispupčenjem mladosti” (youth bulge): to znači da je procent mladih u dobi do 30-te godine dosegnuo vrhunac oko 2000. i od tada se nalazi u opadanju. Godine 1990. više od dvije trećine ukupnog broja stanovnika u većinski muslimanskim zemljama činili su mlađi od 30 godina. Danas mlađi od 30 čine 60% populacije u ovim zemljama, a projekcije su da će ih do 2030. biti manje od 50%.

Istodobno, u mnogim većinski muslimanskim zemljama stanovništvo će biti sve starije: u periodu od 2010. do 2030. broj ljudi starijih od 30 godina porast će sa 40% na 50%, a broj starijih od 60 godina će se skoro udvostručiti – porast će sa 7% na 12%.

Slika 5.

Međutim, to što je stanovništvo sve starije nije problem samo zemalja sa muslimanskom većinom. S obzirom na to da u cijelom svijetu natalitet opada, a ljudi sve duže žive, fenomen sve starijeg stanovništva uočljiv je svugdje u svijetu. Zato će, komparativno promatrano, muslimanska populacija biti mlada još decenijama. Prosječna dob u većinski muslimanskim zemljama porasla je sa 19 (kolika je bila 1990.) na 24 godine (kolika je bila 2010.), a očekuje se da će se do 2030. popeti na 30 godina. Međutim, još uvijek će to biti niža prosječna dob od one u Sjevernoj Americi, Evropi i drugim razvijenim regijama, gdje je od 1990. do 2010. porasla sa 34 na 40 godina, a očekuje se da će 2030. biti 44 godine. Do tada će, prema projekcijama, troje od 10 mladih (29,1% populacije u dobi 15-29 godina) biti muslimani, što je više u odnosu na 2010. kada ih je bilo 25,8% i 1990. kada ih je bilo 20,0%.

Ostali zaključci do kojih se došlo u istraživanju su:

Globalna slika

• Sunije će do 2030. godine i dalje biti nadmoćna većina među
muslimanima (87-90%). Proporcija šiijskih muslimana bi mogla lagano opadati, ponajviše zbog niske stope fertiliteta u Iranu, gdje živi više od trećine svjetske šiijske muslimanske populacije.
• Oko tri četvrtine (74,1%) muslimanske populacije živi u 49 zemalja,
gdje muslimani čine većinu stanovništva. Više od petine (23,3%) muslimana živi u zemljama sa nemuslimanskom većinom, u zemljama u razvoju. Oko 3% muslimana živi u najrazvijenijim regijama kao što su Evropa, Sjeverna Amerika, Australija, Novi Zeland i Japan.
• Stopa fertiliteta u većinski muslimanskim zemljama usko je povezana
sa nivoom obrazovanja žena. U osam većinski muslimanskih zemalja, gdje se djevojčice najkraće školuju, prosječna stopa fertiliteta (5,0 djece po jednoj ženi) je više nego dvostruko veća od prosječne stope u devet muslimanskih zemalja gdje djevoj čice najduže idu u školu. Izuzetak su teritorije Palestine (u daljem tekstu Palestina) gdje je prosječna stopa fertiliteta (4,5 djece po ženi) relativno visoka, iako tamo danas rođene djevojčice mogu očekivati da steknu 14 godina formalnog obrazovanja.
• Manje od polovine (47,8%) udatih žena u dobi od 15 do 49 godina
u zemljama sa muslimanskom većinom koristi neku vrstu kontrole rađanja. Poređenja radi, u manje razvijenim zemljama sa većinskim nemuslimanskim stanovništvom skoro dvije trećine (63,3%) svih udatih žena iste dobne skupine koristi neki oblik kontrole rađanja.

Nastavlja se.

Odlomak iz knjige “MUSLIMANSKI SVIJET – POPULACIJA I RELIGIOZNOST” 

Izdavač: Centar za napredne studije – cns.ba

Knjigu u pdf-u možete preuzeti ovdje.