Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > Kutak za ženu > Stereotipi i predrasude: Zapad je zadržao kolonijalni odnos prema hidžabu

Stereotipi i predrasude: Zapad je zadržao kolonijalni odnos prema hidžabu

Odlomak iz knjige Katherine Buliock “ODIJEVANJE MUSLIMANKI OD STEREOTIPA DO PRAVA NA IZBOR”

Pokazati kako je činjenica da je veo osujećivao pogled Evropljanima dovela do napada na maramu je samo jedan dio, iako dio od ogromnog značaja, moje argumentacije da je u evropskom diskursu iskonstruiran veo kao simbol potlačenosti muslimanke. Drugi ključni dio je istražiti širi diskurs o općem statusu muslimanke kolonijalnog doba. Dakle, čak iako se takvo jedno istraživanje ne fokusira na veo per se, od suštinskog je značaja dekonstruirati ideju da je pokrivanje opresivno. To je tako zbog diskursa iz 19. stoljeća o hijerarhiji civilizacija i uvjerenosti Evropljana u vlastitu superiornost, te u potrebu da osvoje Bliski istok. Status žene postao je reper za rang koji neka civilizacija ima u hijerarhiji. Islam je smješten iza kršćanstva (a samo pravoslavno kršćanstvo ispod katoličkog), ali iznad paganske Afrike i autohtonih naroda koji su živjeli u kolonijama u Sjevernoj Americi, Kanadi i Australiji. Veo je bio oznaka za muslimanku. Veo je bio metafora za cijeli Bliski istok. Dakle, da je tema rasprava nekih drugih aspekata muslimanskih običaja i ponašanja, veo bi se opet uvrstio kao stenografski znak svih teškoća s kojima se muslimanke i muslimani suočavaju zbog svoje religije.

Poenta takvog diskursa o ženama bila je da nacija ne može biti napredna ako su joj žene nazadne. Smatralo se da žene kao majke imaju ključnu ulogu u odgoju djece, pa time i u očuvanju civilizacije. Majke-kršćanke (evropske majke) vrše zdrav, civiliziran utjecaj na svoju djecu. Muslimanske majke to ne čine. Zato su kolonijalisti, misionari i feministkinje, kao i domaće elite koje su pokušavale „modernizirati” svoje zemlje – svi oni su se nadali da će dobiti pristup muslimanki kako bi mogli utjecati na nju, tako da bi i nacija mogla napredovati. Međutim, muslimanke su razdvojene od muškaraca, a mnoge žene više klase i izdvojene. U kolonijalnom dobu, sekluzija žene, simbolizirana u haremu, dobiva centralno mjesto u diskursu o ženama, islamu i progresu. Harem je također povezan i s evropskom predstavom o velu. I harem se, poput vela, smatra preprekom progresa.

Nepristupačnost žena bila je posebno problematična za onu državu koja je provodila modernizaciju (koloniju ili kolonijalnu silu) zato što je to sprečavalo državu u kontroli i održanju reda među stanovnicima. Prijatelj savjetnika Muhameda Alija, Benthama, Bowring, koji je i autor jednog izvještaja o Egiptu sačinjenog za britanske vlasti, piše: „Teškoće pravljenja dobre procjene stanovništva su drastično povećane zbog muhamedanskih zakona i običaja, a koji isključuju pola društva od policijskog nadzora. Svaka kuća ima harem, a svaki je harem nepristupačan”. U harem se moralo prodrijeti, a velovi podići. 

Nastavlja se.

Odlomak iz knjige:  

Katherine Buliock “ODIJEVANJE MUSLIMANKI OD STEREOTIPA DO PRAVA NA IZBOR”

Izdavači: Nahla i CNS

Knjigu u pdf-u možete preuzeti ovdje.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top