Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Kako je Safvet-beg Bašagić ismijao Petra Kočića u Bosanskom saboru?

Kako je Safvet-beg Bašagić ismijao Petra Kočića u Bosanskom saboru?

Jedna od vodećih historijskih ličnosti Bošnjaka. Pored kulture, umjetnosti i književnosti bavio se i politikom. Bio je zastupnik u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Monarhije.

Anegdota iz života našeg velikana dr. Safvet bega Bašagića:

Na sjednicu Narodne skupštine BiH u vrijeme Austro-Ugarske koja se održavala u Banja Luci, rahmetli dr. Safvet-beg Bašagić dolazi sa malim zakašnjenjem, aristrokratski obučen sa fesom na glavi. Čim je on ušao iz sale vikne Petar Kočić, srpski delegat:

– “Turci u Aziju!”

Dr. Bašagić se nonšalntno okrene i odgovori:

– “A međedi u šumu!”

Salom se prolomi gromoglasni smijeh a Kočić postiđeno spsti glavu.

Biografija

Safvet-beg Bašagić rodio se 6. maja 1870. godine u Nevesinju. 1882. godine porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio ruždiju, a od 1885. do 1895. pohadjao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. slušao je orijentalne jezike i historiju na Bečkom univerzitetu. Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve znanstvene radove i prikuplja gradju za historiju Bosne. 1. maja 1900. godine pokreće zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadzićem list Behar.

Od 1900. do 1906. radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji. 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list Ogledalo, a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi disertacije Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur koju je odbranio 1910. godine.

Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanski sabor i odmah potom, poslije smrti Ali-hodzabega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Monarhije.

Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.

Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i ukopan u haremu Begove džamije.

Lijepa djela nam je ostavio u amanet, a samo jedna poput ove “Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine” je pravi biser i mehlem za žednu dušu. U predzadnjem dijelu svoje knjige nudi nam izvornu gradju o poeziji nastaloj od naših ljudi u vrijeme vladavine Osmanlija, knjiga je štampana u samo 3.000 primjeraka.

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top