Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Kako je napoznatiji han u Sarajevu dobio ime?

Kako je napoznatiji han u Sarajevu dobio ime?

Bogatstva Šeher Sarajeva su brojna, počevši od građevina, priča i pjesama pa do junaka, te ga to čini gradom koji ima dušu. Ostadoše zabilježene legende o ljudima Sarajeva, koji na ovaj ili pak onaj način ostaviše traga u historiji ovog grada, a jedna od legendi je dakako i ona o braći Morić.

Porodica Morić je jedna od najstarijih sarajevskih porodica, a prvo pominjanje ove porodice se veže za 1722. Godine u fermanu upućenom bosanskom beglerbegu i sarajevskom kadiji. Godine 1757., braća Mehmed i Ibrahim biše pogubljeni zbog učešća u oružanim sukobima i pobune protiv aktuelne vlasti.

Legenda kaže da je njihovu majku Aminu posjetio brat, i da je tom prilikom na Ibrahimov vrat stavio gajtan, a Aliji udario šamar, a na njeno pitanje šta radi, donio joj je vode s Toplika. Ovo je Amini protumačeno da će njena dva sina biti pogubljena, a da će sin Alija umrijeti mlad, te da će ona vodu piti kako bi ublažila tugu. Ibrahim i Mehmed su se bavili trgovinom, ali sa početkom nemira i pobuna u Bosni, direktno učestvuju u sukobima.

Bila je to pobuna građana protiv bosanskog beglerbega, a prema predaji porodice Morića i Halilbašića su bili u zavadi. Mula Mustafa Bašeskija je o tom vremenu zapisao: „U tom vremenu nije se poštivao ni paša, ni zapovjednik, ni kadija, čak ni ulema, no su se ajani i bašeskije stlano miješali u upravne poslove, tobože da štite narod od pašinskih nasilja, i da ne daju pristupa mubaširima, te su po svoj Bosni uvrstili malo i veliko, kao i neke serhadije, dapače i neke kapetane u jeničare i pod imenom jagmurluk akče sakupili u narodu silu novca.“

Sarajlije, kojima su dojadili nemiri i kako bi stali u kraj tzv. anarhistima, hapse i u tvrđavu zatvaraju učesnike pobune, a među njima su se našla i braća Morić. Predanje kaže da su uhvaćeni u Bakr-babinoj džamiji, da su vezani u lance i tako provedeni kroz Čaršiju, na kraju su i pogubljeni, a njihova junačka imena biše opjevana u brojnim narodnim pjesmama.

Neki kažu da je njihova majka preživjela nemila dešavanja, ali da je sedam dana bila odvojena od svih odbijajući hranu i piće. Historičar Hamdija Kreševljaković je zabilježio kako se njihova porodična kuća nalazila na Alifakovcu, a da je Aminin unuk učestvovao u Dubičkom ratu, te da je bio i zakupnik hana koji je i danas poznat kao Morića han, a zbog činjenice da je skriven u srcu Baščaršije, poznat je u cijeloj zemlji. Sjećanje na braću Morić dugo živi u Sarajevu, te mnogi to doba nazivaju kao „doba Morića“ ili kao „vrijeme u kome su se Morići bunili“.

Na zidu Hadžijske džamije na Alifakovcu piše: „Braći Morića, hadži Mehmedu i Ibrahimagi, puhnuo je iznenada smrtni i gorki vjetar te obojicu usmrtio začas. Ostaviše majku punu žalosti, a njima neka Bog učini milost. S jednim uzdahom napisa se datum. Njima bi vječna pogibija 1170.“

Za Akos.ba: Rabija Arifović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top