Kako je Muhamed Ali-paša princ od Egipta govorio o Sarajevu za vrijeme Austro-Ugarske
U djelu pod nazivom „Ljetno putovanje u Bosnu i Hercegovinu“ princ Egipta Muhamed Ali-paša govori o ljepotama Bosne i Hercegovine za vrijeme vladavine Austro-Ugarske. Svoja zapažanja princ bilježi, te o njima detaljno govori u ovom ljetopisu koji nam daje viđenje jednog stranog činovnika. Posebno su zanimljive njegove komparacije između Sarajeva, te egipatskih gradova koja on primjećuje tokom svog boravka u našem glavnom gradu.
Sličnost Sarajeva sa gradovima u Egiptu
„Ovaj grad je, kao i ostali evropski gradovi uredan i velik. U izgradnju ovog grada uložen je veliki napor, a između zgrada je ostavljen prostor koji osigurava preglednost i otkriva unutrašnji izgled grada. Njegovim ulicama prolazi parni tramvaj koji spaja željezničku stanicu sa centrom grada. Tu je i električni tramvaj, kakav i mi imamo u Egiptu, samo što tamo vozač stoji u sredini, a ne naprijed kao ovdje . Ulica koja vodi od stanice do trga velika je i široka. Sa obje strane ulice ima puno kafana, dućana, a iznad njih se nalaze stambene prostorije i visoke četverospratne zgrade. S obzirom da su ovdje službenici obučeni u vojne uniforme, posjetiocu se čini, pogotovo ako je stranac, da je u toku neka vojna kampanja ili da se našao usred goleme vojske. Begova džamija nije bila ni po strukturi ni po umijeću izvedbe onakva kakvom je prikazuje fotografija, ali, iskreno rečeno, vrlo je čista i lijepa. Obradovalo nas je što ova džamija ima lijepo dekorisan mihrab i mimber koji su skladno postavljeni i harmonično izrađeni. Svod Šerijatske škole sastavljen od kupola koje se oslanjaju na stubove kao što je to slučaj sa mnogobrojnim džamijama u Egiptu. Kada smo ušli u prostorije školskog nadzornika, on nam je ponudio da pogledamo nastavni plan i program ove škole. Izučavali su arapski jezik, zbornik zakona, šerijatsko pravo, bosanski jezik i historiju. Školska biblioteka ne sadrži u svojim policama više od dvjesto pedeset knjiga savremenog izdanja, koje su, iako odgovaraju zahtjevima predmeta navedenih u planu i programu, površna i jednostavna literatura koja bez sumnje ne omogućuje razvoj svijesti niti znanstvenu prosvjetljenost, niti pruža mogućnost obimnom istraživačkokm radu. Dalje smo posjetili crkvu, a nakon što smo se nagledali njenog znamenja krenuli smo prema bazaru. Bio je to mali i skromni bazar, ličio je na Han el-Halili u Egiptu. Većina trgovaca u ovom bazaru su Izraelćani koji donose raznu robu iz Austrije po vrlo niskoj cijeni. Da nisam pri kraju zaliha svog novca kupio bih puno tih stvari.“
Kraća biografija:
Muhamed Ali-paša bio je sin Muhamed-Teufik paše, a praunuk Muhameda Alija. Rođen je u Kairu 1875. godine. Imao je tri sestre – princezu Nazliju, princezu Hatidžu i princezu Naimu i brata Abasa, koji je bio kediv (naslov egipatskog vladara) Egipta u periodu od 1892. do 1914. godine. Muhamed Ali-paša i njegov brat su se školovali u Austriji. U Egipat su se vratili nakon smrti oca Muhameda Teufika u januaru 1892. godine. Abas-paša je preuzeo vlast nad Egiptom i dobio titulu kediv, dok je Muhamed Ali-paši ostao pasivni politički posmatrač. Posvetio se putovanjima prilikom kojih je nastojao upoznati različite zemlje, a posebno one nastanjene i muslimanskim stanovništvom. Sebe je smatrao turistom koji je upoznavajući mnogobrojne države, obavljao posao istraživača, a što je smatrao izrazito važnim. Pored zemalja Evrope koje je redovno posjećivao, također je posjetio brojne zemlje kako azijskog tako i afričkog kontinenta. Njegovo obrazovanje, poznavanje više stranih jezika (njemačkog, francuskog, engleskog) olakšavali su putovanja koja je vrlo često praktikovao. Iako putovanja nisu imala političku pozadinu, njegova vjerska pripadnost i porijeklo su usmjeravali da su zemlje koje je posjećivao uglavnom bile one nastanjene i muslimanskim stanovništvom. Kao što sam naglašava, ovaj putopis je napisao isključivo za prijatelje. Bosnu je izabrao kao zemlju kroz koju je napravljena željeznica te je stoga smatrao da je na višem civilizacijskom stepenu od ostalih balkanskih zemalja.
Za Akos.ba priredio: Admir Lisica
