Kako je COVID-19 iznjedrio novi val antimigrantskog raspoloženja

Piše: Alma Đeković Bećirović

Pod motom “Iskorištavanje potencijala ljudskog kretanja” danas se obilježava 18. decembar, Međunarodni dan migranata, s ciljem podsjećanja na značajan doprinos koji migranti daju ekonomijama svojih zemalja i zemalja u koje migriraju, kao i naglašavanja važnosti poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uslova života dostojnog čovjeka, javlja Anadolu Agency (AA).

Kroz ljudsku istoriju migracije su bile hrabar izraz volje pojedinca da živi kvalitetniji i sigurniji život, a globalizacija, zajedno s razvojem komunikacija, u velikoj je mjeri povećala broj ljudi koji žele pronaći dom u drugoj državi.

Iako igraju vitalnu ulogu u globalnoj ekonomiji, jer svojim znanjem i vještinama doprinose izgradnji jačih i otpornijih zajednica, migrantima se često sistemski krše ljudska prava, podložni su eksploataciji i diskriminaciji te ih se nerijetko doživljava kao neželjene goste u državi u koju su došli.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) početkom decembra objavila je “Izvještaj o svjetskoj migraciji 2022” [1] koji otkriva posljednje podatke o svim oblicima ljudskog kretanja osvrnuvši se, između ostalog, na utjecaj pandemije COVID-19 na migracije i život migranata.

Povodom Međunarodnog dana migranata iz IOM-a poručuju da je pored slika zatvorenih granica, razdvojenih porodica i ekonomske nestabilnosti, sada već dvije godine duga globalna pandemija iznjedrila “novi val antimigrantskog raspoloženja i sve veću instrumentalizaciju migranata kao oružja državne politike”. [2]

Mržnja i diskriminacija prema migrantima u mnogim zemljama širom svijeta pogoršana je zbog dezinformacija i strahova povezanih s pandemijom COVID-19. Od početka pandemije prijavljeni su brojni ksenofobični napadi na osnovu stvarnog ili pretpostavljenog nacionalnog porijekla. U maju 2020., generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je incidente povezane s COVID-om 19 nazvao “cunamijem mržnje i ksenofobije”.

– Pandemija promijenila trendove u migracijama –

Izvještaj takođe otkriva dramatičan porast internog raseljenja zbog katastrofa, sukoba i nasilja u vrijeme kada je globalno kretanje naglo smanjeno zbog ograničenja putovanja usred pandemije COVID-19.

Broj putnika u zračnom prometu na globalnom nivou pao je 60 posto u 2020. na 1,8 milijardi (u odnosu na 4,5 milijardi u 2019.), dok je istovremeno broj interno raseljenih zbog katastrofe, sukoba i nasilja poraslo na 40,5 miliona (u odnosu na 31,5 miliona u 2019.).

“Svjedoci smo paradoksa koji dosad nije viđen u ljudskoj istoriji. Dok su milijarde ljudi praktično prizemljene zbog COVID-a 19, desetine miliona drugih raseljeno je unutar svojih zemalja”, rekao je generalni direktor IOM-a Antonio Vitorino.

Prema posljednjim objavljenim podacima Ujedninjenih nacija (UN), broj međunarodnih migranata širom svijeta dostigao je 281 milion osoba u 2020. godini, u odnosu na 173 miliona u 2000. godini, čineći tako samo 3,6 posto ukupne globalne populacije.

Urednica izvještaja IOM-a Marie McAuliffe istakla je da se u posljednje dvije godine dosta toga promijenilo kada je u pitanju migracija. Analize pokazuju kako je COVID-19 izmijenio dugoročne trendove, a migranti su širom svijeta pogođeni.[3]

Procjenjuje se da je pandemija COVID-19 smanjila broj međunarodnih migranata za dva miliona do sredine 2020. godine, zbog zatvaranja granica i zaustavljanja putovanja širom svijeta, što je, prema očekivanjima, smanjenje rasta od 27 posto.

“Izvještaj potvrđuje da je migracija dio današnjeg globalizovanog svijeta i pokazuje kako je pandemija COVID-19 utjecala na živote miliona migranata i njihovih porodica i potkopala napredak u postizanju Ciljeva održivog razvoja”, rekao je Liu Zhenmin, podsekretar UN-a za ekonomska i socijalna pitanja.

– Migranti kao političko oružje na Balkanu –

I zemlje regiona, kao dio evropskog kontinenta, su na karti globalnih kretanja. Prvenstveno kao zemlje porijekla migranata koji su našli svoj novi dom u drugim zemljama širom svijeta i koji svojim sposobnostima doprinose razvoju kako zemlje prijema tako i zemlje matice.

Iako je pandemija COVID-19 usporila migracijska kretanja na prostoru Balkana u 2020. godini i to zbog odluke EU da zabrani putovanja trećih državljana, u prvoj polovini 2021. broj ljudi koji napušta region bio je u znatnom porastu. U prvih šest mjeseci ove godine BiH je nezvanično napustilo 85.000 njenih stanovnika, a slične su brojke i u susjednim zemljama, Srbiji i Hrvatskoj.

Kada je riječ o dolasku migranata i migrantskoj situaciji na ovim prostorima, IOM navodi da je porast broja neregularnih migranata na Zapadnom Balkanu podigao tenzije u nekim zajednicama i istovremeno poslužio kao političko oružje. [4]

Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje regiona su uglavnom zemlje tranzita, koje karakterišu mješoviti migracioni tokovi migranata iz Azije i Afrike, čija su prava naročito narušena zatvaranjem granica, posebno za vrijeme pandemije COVID-19, kada su mnoge zemlje uvele mjere u cilju suzbijanja širenja zaraze.

Svaka od država koja je dodatno bila izložena migrantskim kretanjima poduzela je mjere za što učinkovitije sprečavanje širenja virusa u prihvatnim centrima. Također, u jeku pandemije su vijesti o migrantskim kretanjima pale u drugi plan sve do eskalacije situacije na poljsko-bjeloruskoj granici, kada je više hiljada migranata ostalo “zaglavljeno”, a njihova temeljna ljudska prava bila narušena.

Nevladina organizacija Hrvatski pravni centar zaključuje da je zbog grubih kršenja temeljnih ljudskih prava i nepoštivanja minimalnih zdravstvenih uslova, ali i minimalnih uslova za dostojanstven život, moderno evropsko demokratsko društvo zakazalo, a migranti, kao ranjiva grupa, nisu dobili minimalnu zaštitu koju su trebali dobiti. [5]

Izvori:

[1] https://publications.iom.int/books/world-migration-report-2022

[2] https://www.iom.int/speeches/international-migrants-day-statement-iom-director-general-antonio-vitorino-harnessing-potential-human-mobility

[3] https://reliefweb.int/report/world/ioms-world-migration-report-shows-global-displacement-rising-despite-covid-19-mobility

[4] https://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/WMR-2022-EN.pdf

[5] https://www.hpc.hr/wp-content/uploads/2020/07/UTJECAJ-%C5%A0IRENJA-BOLESTI-COVID-19-NA-MIGRACIJSKU-POLITIKU-izvje%C5%A1taj-o-pra%C4%87enju.pdf

Akos.ba