Istraživanje: Zdravstveni troškovi od zagađenja iz termoelektrana na ugalj u BiH drugi u regiji
Tri od deset termoelektrana najvećih zagađivača u Evropi nalaze se u BiH, pokazao je izvještaj Udruženja za zdravlje i okolinu HEAL (Health and Enviroment Alliance), neprofitne organizacija sa sjedištem u Bruxellesu koja se bavi okolišom i zdravljem Tri od deset termoelektrana najvećih zagađivača u Evropi nalaze se u BiH, pokazao je izvještaj Udruženja za zdravlje i okolinu HEAL (Health and Enviroment Alliance), neprofitne organizacija sa sjedištem u Bruxellesu koja se bavi okolišom i zdravljem, javlja Anadolu Agency (AA).
Riječ je o prvim urađenim procjenama zdravstvenih troškova građana, a koje se odnose na aerozagađenje iz termoelektrana u BiH, objavljenim u okviru regionalnog izvještaja “Neplaćeni zdravstveni račun-Kako nas termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu čine bolesnim”.
Prema izvještaju, zdravstveni troškovi povezani sa aerozagađenjem iz postojećih termoelektrana u BiH iznose do 3,1 milijarde eura godišnje.
Kako je rekla Vlatka Marković Puljić, savjetnica za zdravlje i okolinu za regiju Balkana iz HEAL-a ovaj izračun zdravstvenih troškova uzima u obzir prijevremene smrti, prijeme u bolnice zbog respiratornih i kardiovaskularnih problema, nove slučajeve bronhitisa i upotrebu lijekova.
“Neplaćeni zdravstveni troškovi su plaćanje medicinskih usluga države, naroda i cijelog zdravlja. To je 200.564 preranih smrti u BiH godišnje zbog četiri bh. termoelektrane koje postoje. Zagađenje ne ostaje u jednoj zemlji već se širi. To je prilično veliki problem za Evropu i Evropsku uniju. BiH je sada u predpristupnim pregovorima za EU i sigurno će Evropska unija vršiti pritisak da se smanji zagađenje u BiH”, istakla je Puljić.
Prema njenim riječima, tri od deset termoelektrana najvećih zagađivača u Evropi nalaze se u BiH.
Termoelektrana u Ugljeviku je vodeća u emisijama sumpor dioksida (SO2) u Evropi, a nakon nje na listi su termoelektrana Kakanj i Tuzla.
Kada je riječ o ukupnom poretku štetnosti termoelektrana u Evropi, nakon one u Ugljeviku, na drugom mjestu je srbijanska termoelektrana Nikola Tesla B, zatim srbijanska termoelektrana Kostolac B, grčka Amintaio, bh. termoelektrana Kakanj, makedonska Bitola, poljski Belchatow, bugarska Maritsa iztok 2, srbijanska Kostolac A i na desetom mjestu bh. termoelektrana Tuzla.
Izvještaj je, kako tvrdi HEAL, rađen prema podacima i izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
“Kada gledamo sve termoelektrane koje postoje u Evropi, Ugljevik od svih ispušta najviše štetnih čestica. Nažalost, i sve druge termoelektrane se nalaze na Balkanu. Tri od deset su bosanskohercegovačke termoelektrane, to nam govori da one nemaju primjerene filtere, ako ih i imaju ikako”, poručila je Puljić.
Da je aerozagađenje u BiH često tokom zimskih mjeseci podsjetila je specijalista pulmolog prof. dr Zehra Dizdarević dodajući da se nakon takvih situacija problem zagađenja zaboravlja.
Štetne čestice su, kako ističe Dizdarević, opasnije po ljudsko zdravlje nego se o tome u javnosti govori.
“Štetne čestice iz zraka prodiru u naše disajne puteve. Možemo reći da imamo upale i tegobe na gornje i donje disajne puteve, grlo, nos, traheju koja je inervirana i koja predstavlja veliku bolnost, dolazi do akutnog bronhitisa. Pacijenti i ljekari ne znaju kako to liječiti jer se nađu u ‘neobranom grožđu’. Sumpor dioksid zahvata sva tri plućna dijela. Imamo utjecaj i na crijevni sistem, kod pušača također svi faktori dovode do pogoršanja kardiovaskularnih oboljenja. Imamo nove tipove astme. Nadam se da ovaj izvještaj neće ostati na ovome već da ima cilj da termoelektrane nešto urade protiv ovoga. Mi nemamo stategiju niti uputstva za građane”, poručila je Dizdarević.
Također je dodala kako medicinski stručnjaci imaju svoju ulogu u promociji javnog zdravlja i da moraju poticati donosioce odluka da uključe i zdravstvene troškove pri donošenju odluka.
Iz HEAL-a ističu da bi se prestankom upotrebe uglja za proizvodnju struje uveliko poboljšao kvalitet zraka i smanjile štetne karbonske emisije. Preporučuju reviziju nacionalnih planova za proizvodnju energije kako bi se smanjilo oslanjanje na ugalj, a da bi se on na kraju u potpunosti eliminisao. To bi, kako ističu iz HEAL-a, bila prevencija zdravstvenih problema u BiH.
Akos.ba
