Islamski velikani: Abdullah b. El-Mubarek

Jedan od tih islamskih velikana i učenjaka svakako je i Abdullah b. El-Mubarek el-Marvezi el-Huresani, zvani Ebu Abdurrahman. Bio je jedan od najučenijih iz generacije nakon tabi’ina. Porijeklom je iz Horasana. Rodio se u gradu Mervu 118. godine po Hidžri. Otac mu je porijeklom Turčin, a majka Havarizma. Neki vjeruju da je ona imala perzijsko porijeklo, a Ibn El-Dževzi smatra da mu i majka potiče od Turaka, koji su se nastanili u regiji Havarizma.

Roditelji su mu bili veoma čestiti i pobožni. Slali su ga pred mnoge ugledne učitelje kako bi izučavao različite korisne vjerske discipline. Fikh je, kako navode neki, učio od Evzaija, Ebu Hanife, Sufjana Es-Sevrija i imama Malika.

Mnogi hanefijski učenjaci koji su pisali o velikanima ovog mezheba spominjali su i Ibn el-Mubareka kao jednog od njih.

Navodi se da je Abdullah za svoga života napisao osam knjiga. Trgovinom je zarađivao za život. Allah Uzvišeni mu je tu trgovinu učinio blagoslovljenom, te je od nje ima znatnu zaradu. Međutim, on sam je živio jako skromno. Od zarađenog ispunio bi osnovne potrebe svoje porodice, sebi izdvojio koliko mu treba za hadždž ili slično,  a ostatak novca trošio bi na one koji su bili u kakvoj potrebi.

U svom Tarihu Hatib El-Bagdadi navodi da bi Abdullah b. El-Mubarek veliku količinu svog zarađenog novca dijelio svojim prijateljima koji su se bavili naukom.

Odmjerenost u svemu bila je glavna odrednica ličnosti Abdullaha b. El-Mubareka. Stizao je sve. Bio velikan svoga vremena u nauci, ugledan i bogat trgovac, a istovremeno, po potrebi, i borac koji je lično sa muslimanskim vojnicima učestvovao u borbama. Čak je napisao i jednu knjigu koja govori o važnosti i značaju borbe na Božijem putu.

Skoro da ne postoje ”vrata dobra” na koja ovaj velikan nije pokucao. Uspješan, marljiv i odmjeren u svemu. Iako je imao mnoga dunjalučka dobra više je volio živjeti asketskim načinom života, djeleći i pomažući druge, kako bi mu to bila dostatna i sigurna ”viza” za lakše polaganje računa na Sudnjemu danu.

Preselio je na Ahiret 181. godine po Hidžri. Navodi se da je u smrtnom času pogledao prema nebu i nasmijao se, a onda proučio ajet iz sure Es-Saffat, 61:

”Za ovako nešto neka se trude trudbenici.”

Mudrosti Abdullaha b. El-Mubareka

Kako neko može tvrditi da je učen ako nije bogobojazan i skroman.

Ahlak je vedrina i osmjehnutost lica, činjenje dobra i suzdržavanje od uznemiravanja, činjenja zla i neugodnosti drugima.

Da nahranim siromaha jednim zalogajem  draže mi je nego da sam izgradim džamiju.

Ko od vas nauči Kur’ana koliko mu je dovoljno za namaz, neka se posveti znanju, jer se kroz znanje spoznaje značenje Kur’ana.

Pametan čovjek ne treba olahko shvtatiti trojicu: alima, vladara i brata u vjeri. Onaj ko olahko shvata ulemu, ostane bez Onoga svijeta. Ko olahko shvata vladara, ostane bez ovoga svijeta. A ko olahko shvata brata u vjeri, ostane bez ugleda.

Koliko nijjet malih djela učini krupnim, a koliko velikih djela učini sitnim.

Trudi se da sjediš sa siromasima. Nikada ne sijeli sa novotarima u vjeri (onima koji izmišljaju bid’ate).

U slabim (daif) hadisima nećeš naći ništa što vrijedi, a da to nema u vjerodostojnim hadisima.

Srce je kao ogledalo ako se stalno čisti i blješti (od te čistoće), ali ako se njime ne upravlja (razumno ne kontroliše), onda je kao stoka koja se zagubi.

Ko zametne smutnju neće se ni sam od nje spasiti, ma koliko se trudio.  (”Riznica mudrosti …”, M. J., El-Kelimeh, 2012)

Za Akos.bA priredio: Admir Iković