Islam u Kazahstanu
Islamsko učenje, praksa i tolerancija među stanovništvom Kazahstana propovjedala se u stepama centralne Azije od kada je ova vjera stigla u osmom stoljeću. U tim danima, Islam se širio trgovinom onih istočno i zapadno od Puta svile, najvećg tgovačkog puta u drevnom svijetu.
„Kazahstanska plemena bila su lutajući nomadski narod. Zbog toga su pridavali veliki značaj vrijednostima gostoprimstva, velikodušnosti i zahvalnosti.“ – izjavila je Alina Khamatdinova, direktorica Građanske alijanse Kazahstana, za Egde magazin. Također je dodala: „Zbog surovosti stepskog okruženja ljudi su teško živjeli. Niko nije mogao preživjeti radeći sam. Preživjeti je bilo moguće samo udruživanjem u zajdnice. Zajednica je naučila ljude da rade zajedno i vjeruju jedni u druge.“
Danas je Kazahstan opet čvorište trgovine i rastućih komunikacija širom Euroazijskog područja. I baš kao što je islam bio tolerantan i uspješan u danima kada su ljudi živjeli u stepskim predjelima, tako se nastavilo I danas sa prakticiranjem jednog umjerenog islama u Kazahstanu.
Islam je u Kazahstan stigao vrlo rano, malo više od jednog stoljeća nakon života poslanika Muhammeda a.s. Bilo je to u doba velikih halifata u Damasku, Bagdadu i Kordobi – največih centara učenja, nauke, kuture i tolerancije u svijetu za period od pola mijenija.
Putem miroljubivog misionarstva islam se širio polahko i postepeno te postao dominantna religija Kazahstanskog naroda. Njihovom kulturom i načinom života kao nomadi, stočari i trgovci prširili su ovu vjeru u najudaljenija područja stepe. Danas, ponovno oživljavanje vjerskih institucija u Kazahstanu se ohrabruje a vjera se vraća i opet cvjeta nakon mračnog doba represije nad vjerom tokom sovjetske ere.
Čak i prije nego što je Kazahstan postao potpuno nezavisan od Sovjetskog Saveza, temelji za oživljavanje islamske vjere bili su tu. Predsjednik Nursultan Nazarbajev, koji je tada vodio zemlju kao prvi sekretar Komunističke partije Kazahstana, je 1990. godine usprotivio se Kremlju povlačenjem Kazahstana iz Muslimanskog odbora za Centralnu Aziju. Odbor je bio glavni instrument Moskve za upravljanje i ograničavanje islama u cijeloj regiji. Nazarbajev ga je zamijenio sa nezavisnim muftijstvom, odnosno vrhovnom institucijom za muslimane Kazahstana. Tim potezom, Kazahstan je izašao iz vjerskih ograničenja Sovjetskog Saveza i jasno ukazao da daje podršku oživljavanju islama.
Nazarbajev i njegove kolege također su se pobrinule da od najranijih dana nacionalne nezavisnosti zaštite i očuvaju tradicionalno umjereno i tolerantno praktikovanja hanefijske škole islama u Kazahstanu. Godine 1993., novi ustav Kazahstana strogo je zabranio postojanje vjerskih političkih stranaka. Ovim činom došlo je do odvajanja religije od politike.
Dvije godine kasnije, nadograđeni Ustav iz 1995. godine zakonski je zabranjivao djelovanje bilo kojoj grupi koja je pokušavala pobuditi rasne, etničke ili vjerske sukobe u zemlji. Također je dao vladi moć da pomno prati i reguliše aktivnosti stranih vjerskih organizacija u Kazahstanu. Na ovaj način, Kazahstan je bio u mogućnosti da bude pošteđen ekstremnih vjerskih sukoba koji su zahvatili niz drugih naroda u Aziji.
Ustav iz 1995. godine propisuje da je Kazahstan sekularna država. Kada je uspostavljeno muftijstvo Kazahstana, Ratbek Nisanbajev je izabran za prvog muftiju. Nisanbajev se složio da bi uvođenje islama u politiku moglo biti štetno za Kazahstan.
Međutim, vlada Kazahstana nije pokušla da obeshrabri širenje islama u zemlji. Naprotiv, Vlada ga je aktivno poticala. Kao rezultat toga dramatično su se razvili tolerancija, povjerenje i slobode u dvije decenije od nezavisnosti.
Do 2010. godine, 65 posto od 16,4 miliona ljudi u Kazahstanu bili su muslimani. Plava džamija u novom glavnom gradu Astana je izgrađena i može da primi 7.000 ljudi. Ipak, više od 14.000 ljudi dolazi u ovu džamiju svakog petka da obavi namaz.
U ljeto 2011. godine, Kazahstan je uspostavio Agenciju za vjerska pitanja, organ vlasti čiji je posao da koordinira državne aktivnosti u vezi religija, da spriječi zloupotrebe od strane vjerskih organizacija u zemlji i kako bi tradicionalna tolerancija i sloboda vjerovanja bila zaštićena. Agencija je sastavila novi zakon o vjerskim aktivnostima u jesen 2011. godine, koji je odobrila Skupština i potpiso predsjednik Nazarbajev u oktobru 2011. godine. Ovaj zakon, poštivanje vjerske slobode i tolerancije svih religija, prvi put u historiji Kazahstana je naglasio tradicionalnu ulogu islama, kao i ruskog hrišćanstva (pravoslavlja), kao dvije najraširenije religije u zemlji.
Zemlja je također prepoznala da se za procvat islama Kazahstan morati ponovno vratiti ummetu, velikoj globalnoj zajednici od 1,5 milijarde muslimana, od kojih su silom odvojeni kroz 74 godine sovjetske vladavine. Kazahstansko predsjedavanje Organizacijom Islamske Konferencije ove godine dolikuje uspjehu 20-ogodišnjih uspješnih napora u tom pogledu od osnivanja nacionalne neovisnosti.
Finansijska pomoć i podrška drugih za izgradnju novih džamija i nastavnih institucija u Kazahstanu od proglašenja nezavisnosti dolazi prvenstveno iz Turske, Egipta i najviše od svih, iz Saudijske Arabije. Svake godine hiljade Kazahstanskih muslimana slobodno i sa radošću obavlja hadž.
Dramatičan porast poštivanja muslimanskih zakona u pogledu čistoće hrane, posebno mesa, još je jedan dokaz da je vjerski duh oživljen u zemlji. Do 2000. godine, bilo je izuzetno teško kupiti halal meso bilo gdje u Kazahstanu i gotovo da nije bilo domaće potražnje za to. Danas, više od 500 kompanija iz Kazahstana proizvodi i prodaje halal meso, čime je Kazahstan glavni proizvođač halal mesa u Centralnoj Aziji. U 2006. godini, Kazahstan je uspostavio rigorozni standard za certificirane proizvođače halal mesa.
Ali, uprkos strogim standardima halal mesa i drugih vjerskih obreda, praksa islama u Kazahstanu i dalje je sasvim umjerena i na dobrovoljnoj osnovi. Vjerska tolerancija je na najvišem stepenu. Oni koji se pridržavaju vjerskih obreda i djevojke koje nose hidžab žive normalno u Kazahstanskom društvu. Kazahstan je jedan od primjera vjerske tolerancije i razvijanja islama u modernom svijetu.
Ljepota renesanse islama u Kazahstanu je u tome što doživljava svoj procvat u modernom svijetu ali u isto vrijeme zadržava svoju toleranciju i inkluziju koja je obilježavala dolazak islama na kazahstanske stepe mnogo stoljeća unazad.
Izvor: edgekz.com
Za Akos.bA preveo: Ammar Lavić
